Mina [ Objavio: O.Z. ]

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Za rad u Odboru zainteresovano sedam NVO

Na javni poziv za izbor pridruženih članova Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva prijavilo se sedam nevladinih organizacija (NVO) i tri predstavnika akademske zajednice, a Komisija od pet članova Odbora sačiniće listu kandidata koji ispunjavaju uslove, sa predlogom sa izbor članova.

Komisiju će činiti poslanici Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Socijaldemokratske partije Raško Konjević, Demokratskog fronta Branka Bošnjak i sekretar Odbora Vlatko Šćepanović.

Komisija će imati zadatak da izvrši uvid u dostavljene prijave i utvrdi da li su sačinjene u skladu sa tekstom poziva.

Ona će sačiniti listu kandidata za pridružene članove Odbora, sa predlogom sa tri člana iz nevladinog sektora i dva akademske zajednice.

Sedam radnih grupa

Predloženo je da Odbor ima sedam radnih grupa. Sa šest radnih grupa rukovodiće tri predstavnika pozicije i tri opozicije, dok će sedmom grupom koordinisati predsjednik i zamjenik Odbora.

Prva radna grupa trebalo bi da se bavi izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika i definisanju termina održavanja lokalnih izbora u jednom danu, a druga izmjenama i dopunama zakona o biračkom spisku i o registima prebivališta i boravišta, kao i analizom primjene zakona o ličnoj karti i crnogorskom državljanstvu.

Zadatak treće radne grupe su analiza pravnog okvira od značaja za izborni proces, analiza Ustava u dijelu odredaba kojima se reguliše izborni proces i uređuje ambijent za izbor i analiza Ustava u dijelu odredbi koje regulišu Sudski savjet.

Četrvta radna grupa bavila bi se zakonima o medijima i Radio Televiziji Crne Gore, a peta izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

U fokusu šeste radne grupe je jačanje kapaciteta i profesionalizma u radu organa značajnih za izbornih proce uključujući i Agenciju za sprječavanje korupcije, priprema predloga kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama.

Sedma radna grupa predložila bi model implementacije dogovorenih rješenja, a njen zadatak je i utvrđivanje datuma održavanja parlamentarnih izbora i razmatranje rješenja za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Plan je da radne grupe analizraju postojeće stanje i propise, najbolju evropsku i svjetsku praksu u nadležnostima rada i ponude nacrt dijela rješenja već za 15 dana.

Radnu grupu će čini rukovodilac iz reda opozicije ili pozicije, zamjenik iz suprotnog tabora, po jedan član iz opozicije i vlasti, sekretar radne grupe, član Sekretarijata Odbora, član nevladine organizacije, predstavnik akademske zajednice i predstavnici po pozivu.

Predsjednik Odbora, Branimir Gvozdenović, pozvao je članove Odbora da iskažu interesovanje koje radne grupe žele da vode i u kojima da učestvuju.

DF: Definisati sporna pitanja

Poslanik Demokratskog fronta, Predrag Bulatović, sugerisao je da se na Kolegijumu obavi rasprava oko stručne podrške radu Odbora.

On smatra da, pored zaposlenih u Skupštini, treba da se omogući i predstavnicima opozicije da u Sekrertarijat predlože stručne saradnike.

„Ne želimo da tu budu ljudi koji će raditi posao da bi dobili neku nadoknadu. Želimo da budu uključeni i stručni ljudi kojih ima u parlamentarnim opozicionim partijama“, naveo je Bulatović.

Bulatović je kazao da je za DF prihvatljivo sedam radnih grupa, ali da ostaje da vide šta je smješteno u okviru tih grupa i da se dogovore kako će birati rukovodioce.

On je rekao da u Odboru sjede predstavnici vlasti i opozicije sa velikim nepovjerenjem kad je u pitanju izborni proces.

„Nije problem da se od opozicije dostavi neki nacrt i za pet dana, ali je suština da li ćemo oko suprodstavljenih stvari da se dogovorimo“, rekao je Bulatović.

Prema njegovim riječima, centralno pitanje za DF je birački spisak, „koji je neuredan i rezervoar iz kojeg partija na vlasti crpi izborne pobjede“.

On je predložio da radna grupa na početku definiše sporna pitanja između vlasti i opozicije, a da se stavovi te radne grupe prenesu u najkraće vrijeme na plenumu.

Šćepanović je kazala da rok od 15 dana za analizu postojećeg stanja i evropsku praksu nije dovoljan i da smatra da bi ga trebalo produžiti.

Konjević je rekao je da spreman da metodološki rad postave u sedam grupa, ali da treba dogovoriti kojom dinamikom će se raditi.

Bošnjak je rekla da će biti važan izbor onih koji će rukovoditi radnim grupama i da prvi izbor treba da bude opozicija iz razloga što nema povjerenje u izborni proces.

Na javni poziv se prijavilo sedam nevladinih organizacija i tri predstavnika akademske zajednice, a prema riječima Bošnjak, biće teško zbog kriterijuma izabrati članove Odbora iz nevladinog sektora.

„Za pojedine oblasti su neke NVO više verzirane i ograničili smo ih na tri. Tu ćemo možda imati neki problem, da se tu ne ogriješimo i neiskoristimo nečije znanja. Ako bude potrebe mi smo da se preformuliše nešto u Odluci i da prostor za određene organizacije “, dodala je Bošnjak.

Demos spreman da ustupi mjesto

Poslanik Miodrag Lekić kazao je da će vrijeme brzo pokazati domašaje rada Odbora, da li će dati rezultate ili će imati nastavak nepovjerenja i mogućnost simuliranja čitavog posla.

On smatra da je potrebno da bude popunjeno prazno mjesto u Odboru iz reda opozicije i da klub Demos- Socijalistička narodna partija ima predlog da to bude Neđeljko Rudović.

Lekić je kazao da su spremni da povuku svog člana ako neko iz opozicije kojoj pripada odluči da se vrati i učestvuje u radu Odbora.

„Predlažem novog člana Odbora, ali to ne znači da želim da budem protiv dogovora da se ostave mjesta za povratak nekih iz opozicije“, istakao je Lekić.

Gvozdenović je kazao da dva člana Odbora ispred opozicije mogu da predlože već na prvoj sjednici i poručio da će imati podršku za popunjavanje praznih mjesta.

„Smatram da je veoma važno da svako da svoj maksimalan doprinos i da Odbor ima svih 14 članova“, kazao je Gvozdenović.

Sjednici Odbora prisustviovala je šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Mariz Davije i Zorica Ćeranić iz delegacije Evropske unije u Podgorici.