[ Izvor: Mina, Objavio: I. P. ]

DRLJEVIĆ OCIJENIO

Reforme zbog blagodeti članstva u EU

Crna Gora ne sprovodi reforme zbog pristupanja Evropskoj uniji (EU), već da bi omogućila građanima da uživaju u blagodetima članstva, kazao je glavni pregovarač sa EU, Aleksandar Drljević.

On je na panel diskusiji "Zapadni Balkan i vladavina prava - koliko smo blizu EU?“, koju organizovali Balkanski fond za demokratiju i Ambasada Norveške u saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju, ukazao da je Crna Gora najviše odmakla u procesu pregovora sa EU.

"Brojke ukazuju da smo, u odnosu na broj otvorenih i zatvorenih poglavlja, napravili najveći iskorak“, rekao je Drljević.

On smatra da je od ključne važnosti da sve što se radi u okviru procesa EU integracija bude usmjereno ka crnogorskim građanima.

"Ne sprovodimo reforme zbog pukog članstva, već da bi omogućili da naši naši građani mogli da uživaju u blagodetima članstva i unapređnja koje redovno sprovodimo“, naglasio je Drljević i dodao da su tu organizacije civilnog društva od krucijalne važnosti.

Fokus na poglavljima 23 i 24

Kako je naveo, fokus je na poglavljima 23 i 24, koja su srž pregovaračkog procesa.

"Crna Gora je od početka pregovora svjesna činjenice da je to ključni element procesa i posvećena je ispunjavanju privremenih mjerila u ova dva poglavlja“, istakao je glavni pregovarač.

Drljević je rekao da je non paper evidentirao da napredak postoji i da to dodatno ohrabruje da sprovode aktivnosti koje su zacrtane u akcionim planovima za poglavlja 23 i 24.

"Izazovno je i dodatno jačanje slobode medije, i plan Vlade i resornog ministarstva je da zaokružimo zakonodavni okvir u ovoj oblasti, kako bi omogućili da rad medija bude dodatno ojačan i sprovede uslovi za profesionalizaicju medijskog sektora u Crnoj Gori“, istakao je glavni pregovarač.

Ambasador Norveške Arne Sanes Bjornstad kazao je ta zemlja, iako nije u EU, ima veoma blisku saradnju sa državama članicama.

EU članstvo, smatra on, omogućava socijalni i ekonomski razvoj.

Direktorica Balkanskog fonda za demokratiju, Gordana Delić, kazao je da njemački Maršalov fond sprovodi projekat Balkanskog fonda od 2003. godine i da su se sada suzili na zemlje Zapadnog Balkana, sa ciljem da im se pomogne u evroatlantskim integracijama.

"Dobro je što je u Crnoj Gori civilni sektor jak"

Kako je navela, za 15 godina je organizacijama civilnog društva dodijeljeno više od 1,5 hiljada grantova.

Boris Raonić iz Građanske alijanse smatra da je malo prostora dato Non paperu i dodao da organizacije civilnog društva treba da stave te teme na dnevni red.

"Brine me, i to smo rekli Evropskoj komisiji, što non paper sadrži materijalne greške. Takav dokument mora biti Biblija, neosporen“, rekao je Raonić.

On je podsjetio da je Island u jednom danu otvorio i zatvorio poglavlja 23 i 24, dok Crna Gora pet godina pregovara i stiglo se do pola procesa.

"Dobro je što je u Crnoj Gori civilni sektor jak i koji je u strukturama, iako postoji i dio koji nije u pregovaračkim strukturama. Sa pozicije Crne Gore je dobro da svi koji mogu da pomognu to i rade“, rekao je Raonić.

Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA iz Beograda kazao je da u Srbiji nije objavljen ni novi, ali ni prethodni non paper.

"Sve što znamo, znamo iz posrednih izvora, medija i kolega koji su na različite načine imali uvid u isti. Identifikovani problemima Srbije su poznati - borba korupcije, rani zločini, sloboda medija, uključivanje javnosti u proces donošenja odluka", rekao je on.

Iva Conevska iz organizacije Mreža 23 iz Makedonije rekla je da, što se tiče reformskih procesa za poglavlje 23, ta država napreduje, ali da treba da se vidi kvalitet tih procesa, a ne da se tome pristupi kao „check listi“.

"Reforme su potrebne u sudskom sistemu, borbi protiv korupcije i kako bi se poboljšala situacija u zatvorima u Makedoniji“, istakla je Conoveska.