[ Objavila: M.M ]

BRAJOVIĆ ISTAKAO

Sve političke razlike su toliko minorne u poređenju sa državom

U trenutku kada cio svijet obilježava 100. godišnjicu okončanja I svjetskog rata, Crna Gora se tom slavlju pridružuje sa podjeljenim osjećanjima: ponosa zbog doprinosa male države velikoj pobjedi i jakog osjećanja nepravde zbog događaja koji su uslijedili. Iako smo dali ogroman doprinos pobjedi država Antante, naša Crna Gora je u decembru 1918. anektirana i ukinuta, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović na današnjem zasijedanju.

 "Jer zlupotreba nekih neslavnih događaja, kao i otvaranje zaraslih rana i raspirivanje međunacionalne mržnje, ne donosi ništa dobro našem društvu. Građani uporno na referendumu i svim izborima do sada pokazuju opredijeljenje za evropski i put ka razvijenim zapadnim demokratijama.

Činjenica je da je istorija kompententnija od politike da da svoj sud, kao što je i činjenica da crnogorsko društvo ima obavezu da jednom zauvijek stane na kraj populizmu. Stoga ćemo ovom Rezolucijom potvrditi ono za što se bori i istrajava moderna i progresivna Crna Gora, a što joj je neslavnom takozvanom „skupštinom“ bilo oduzeto. Tada je oduzeta naša, prije svega državotvorna, politička, kulturna, ekonomska i identitetska suština. To ističu i crnogorski i drugi vodeći istoričari XX i XXI vijeka", ističe Brajović.

Današnja Crna Gora ne želi, dodaje, niti može da prihvati retrogradno čitanje istorije.

"Današnja Crna Gora drži se prave istorije i činjenica. Jedino tako mi smo svoji i na svome, i jedino tako možemo biti dio evroatlantskih i evropskih integracija. Crna Gora je danas državotvorni organizam koji živi za sebe, obnavljajući se iz sopstvenih mogućnosti i potencijala koji nijesu mali. Crna Gora se hrabro bori da opstane i preživi gradeći svoje mjesto pod suncem u XXI vijeku. Nije to mjesto svakome toplo i udobno, ali jeste slobodno. Država Crna Gora nastoji da stvori uslove za svakog čovjeka da od njegovog rada i pregalaštva zavisi njegov život i egzistencija. Na državi je da stvori uslove, a na pojedincu da ih iskoristi.

Zato nemamo pravo na sulude i nepotrebne bitke. Nemamo pravo na mračne i neoprostive ratove. Naše pravo je vjera u sopstvene sposobnosti, ideje i vizije. Naše jedino pravo je demokratija koju stvaramo, koju živimo i koju ostavljamo u amanet budućim generacijama Crne Gore. Zbog toga je ova Rezolucija bila neophodna: da se stvari nazovu pravim imenom – da izdaja nema nijedan drugi oblik osim ropstva, te da naša domovina nema nijedno drugačije ime osim Crna Gora, i da nijedna prošlost ne može zamijeniti budućnost", dodao je on.

Zato ćemo, navodi, prošlost ostaviti istorijskim čitankama i muzejima, a budućnost novim generacijama, slobodoumnim i otriježnjenim od mitomanije i zabluda, spremnim da pišu nove stranice istorije na čast njihovim i našim pokoljenjima.

"U slavu naših predaka i njihove žrtve, Crna Gora je nezavisna država, kreator svoje sudbine i partner najmoćnijim državama na svijetu. Crna Gora je miritelj među onima koji još nijesu prepoznali suštinu odnosa kako među pojedincima, tako i među držvama. A to je dijalog koji se temelji na međusobnom poštovanju i toleranciji. Zato je drugo ime ove Rezolucije – dijalog. Dijalog između vremena i generacija. Između istorije i paraistorije. Dijalog koji se temelji na činjenicama, a ne na zabludama. Dijalog koji je duboko ukorijenjen u savremenoj crnogorskoj demokratiji i koji ne egzistira na isključivostima, već na suživotu različitih nacija, vjera i kultura. Dijalog koji se temelji na antifašističkom nasljeđu… Dijalog koji zaslužuje demokratsku, intelektualnu, političku, identitetsku, pravnu i svaku drugu civilizovanu posvećenost savremene Crne Gore. Jer je to naša jedina zaloga – svoji na svome, u svoje i u ime Crne Gore – zauvijek.

Ako se pitamo, a pojedini su se pitali, zašto o tome razgovaramo danas - zato što je od ovog događaja prošlo 100 godina i zato što mi danas, u ovom sastavu crnogorske Skupštine dajemo politički stav i dajemo vrijednosni sud o tom događaju. Miodrag Vuković i ja smo, prije više od 10 godina, u ovom parlamentu pripremili i podnijeli sličan akt i o njemu se nije raspravljalo tada. A ja mislim da je bolje bilo da se o njemu raspravljalo ne prije 10 nego prije 20 godina, kao što je bolje da o njemu raspravljamo danas, a ne za 10 ili 20 godina. Mi, poslije 100 godina, možemo i imamo pravo da saopštimo stav i da kažemo svoje mišljenje. Da podsjetim i na ovom mjestu da je prošlo i 140 godina od Berlinskog kongresa 1878. I kada pogledate to vrijeme, jedne opet siromašne i male države kakva je bila Crna Gora, u tih nepunih 40 godina do početka II svjetskog rata Crna Gora, potrošena drugim svojim vojevanjima, uradila je ogromne iskorake i kada je u pitanju pravo i zakonodavstvo te male države i kada je u pitanju infrastruktura, kada je u pitanju kultura i svakojaki napredak. I poslije tih 30 i nešto godina mi smo bili i mali i siromašni, ali zaista se mnogo postiglo.

Da ne govorim i o prvom letu koji se desio u Crnoj Gori malo poslije pronalaženja i početka avijacije, gradnji prvih puteva u Crnoj Gori i tako dalje. I zato mislim da je u redu što danas razgovaramo o ovome. S druge strane, dosadašnja rasprava, ja se nadam i rasprava, pokazuje da smo apsolutno spremni da o tome govorimo argumentovano, civilizovano, neopterećeno i ja mislim da je to dobro. Jer kao poslanici crnogorskog parlamenta, izabrani od strane građana Crne Gore, mi jedni jedini, sem predsjednika države još, moramo dobro da vodimo računa o tome što govorimo, jer to neko sluša. Ne sluša vjerovatno onoliko ljudi koliko mi mislimo i očekujemo, ali slušaju građani Crne Gore i ponekad kreiraju svoj stav, zavisno od onoga što mi ovdje kažemo.

Tako da te tenzije i neke neprimjerene riječi nikako ne bi trebalo trošiti ovdje da se oni prenose na njih. I druga poruka kojom završavam je da, koliko god se naravno ne slažemo po mnogim pitanjima pa ni po ovom iz crnogorske istorije, ili o mnogim pitanjima iz crnogorske sadašnjosti, pozivam vas da razmislimo o tome da sve naše političke razlike, svi naši politički stavovi su toliko minorni ako ih kompariramo sa našom državom Crnom Gorom. I zato, što god da govorimo, da imamo svijest da je država svakako iznad toga i da te naše razlike kojih će biti, a dobro je da ih bude ubuduće, prevlađujemo ili istrajavamo na njima, ali da nikada u tom smislu i na taj način ne ugrožavamo državu", zaključio je Brajović.