[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

ISTRAŽIVANJE CEDEM-A

Đukanović najpopularniji, DPS najjači

Demokratska partija socijalista (DPS) ima podršku 41,5 odsto građana, a njen lider Milo Đukanović najbolje je ocijenjeni političar u Crnoj Gori, sa prosječnom ocjenom 2,73. To je rezultat istraživanja javnog mnjenja, koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Kada je riječ o političkim partijama, nakon DPS-a, najveću podršku ima Demokratska Crna Gora (20,7 odsto), dok je njen predsjednik, Aleksa Bečić, ujedno drugi najbolje ocijenjeni političar u zemlji, s prosječnom ocjenom 2,53.

Demokratski front (DF) ima podršku 10,1 odsto građana, nakon kojeg slijedi Socijalistička narodna partija (SNP), sa podrškom od 6,8 odsto.

Socijaldemokrate Ivana Brajovića imaju podršku četiri odsto ispitanika, a Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića 3,5 odsto.

URA ima podršku od 2,8 odsto, Bošnjačka stranka (BS) 3.2, dok Demos Miodraga Lekića ima podršku od 2,6 odsto ispitanika građana. Pravu Crnu Goru Marka Milačića, sudeći po rezultatima istraživanja CEDEM-a, podržava 1.1 odsto ispitanika.

Građani najviše vjeruju sistemu obrazovanja, SPC...

Što se tiče prosječne ocjene političara, na trećem mjestu našao se ministar prosvjete Damir Šehović (2.39), dok se na četvrtom mjestu našao premijer Duško Marković (2.37). Peti na listi najbolje ocijenjenih političara je predsjednik parlamenta Ivan Brajović (2.21).

Dritan Abazović (URA) dobio je prosječnu ocjenu 2,19 i tako se našao na šestoj poziciji, a nakon njega je prvi čovjek SNP-a Vladimir Joković, s prosječnom ocjenom 1.98. Sljedeća na listi se našla Draginja Vuksanović (SDP) sa prosječnom ocjenom 1.92, dok je deveti najbolje ocijenjeni političar Miodrag Lekić (1.89). Slijede Nebojša Medojević (1.87), Milan Knežević (1.85), te Andrija Mandić (1.83). 

Kad je riječ o povjerenju u institucije, na prvom mjestu je sistem obrazovanja, kojem vjeruje 55,5 odsto građana Crne Gore, nakon kojeg slijedi Srpska pravoslavna crkva (SPC), kojoj vjeruje 50,5 odsto ispitanih građana.

Nakon SPC slijedi zdravstveni sistem, kojem vjeruje 48,8 odsto ispitanika, te ombudsman u kojeg povjerenje ima 48,4 odsto ispitanika. Na petoj poziciji našla se policija, kojoj vjeruje 45,9 odsto ispitanih građana.

Na dnu ljestvice po povjerenu su se našli Skupština Crne Gore (33.3%), Političke partije (25,5%), te Crnogorska pravoslavna crkva (18,9%).

Istraživanje je pokazalo da gotovo trećina ispitanika, njih 32.5 odsto, smatra da je Crna Gora krenula pravim putem, dok njih 42,5 odsto vjeruje da zemlja ide pogrešnim putem. Procjenu o tome nema svaki peti ispitanik, odnosno njih 25 odsto.

Takođe, ispitivanje javnog mnjenja je pokazalo i da veći broj građana nije zadovoljno radom Vlade Crne Gore. Tako je radom crnogorske vlade uglavnom ili veoma nezadovoljno 47,6 odsto ispitanih građana, dok je njih 31 odsto uglavnom ili veoma zadovoljno.

Kad je riječ o ocjeni rada ministarstava, na prvom mjestu našao se resor Nikole Janovića. Naime, da Ministarstvo sporta radi "veoma i uglavnom dobro" vjeruje 40,6 odsto ispitanika, dok se na drugom mjestu našlo Ministarstvo obrazovanja, kojim rukovodi Damir Šehović (38,6%). 

Podgorička skupština dijeli društvo

Treći najbolje ocijenjeni resor je Ministarstvo zdravlja Kenana Hrapovića (35,7%), nakon kojeg slijedi Ministarstvo unutrašnjih poslova koje vodi Mevludin Nuhodžić (35,2%).  Na petom mjestu je Ministarstvo odbrane Predraga Boškovića (34.5%).

U odnosu na istraživanje iz marta ove godine, rezultati pokazuju da su građani lošije ocijenili rad ministarstava, a isto važi i za povjerenje u institucije.

Istraživanje je pokazalo i da građani (40%) ne očekuju da će Odbor za reformu izbornog zakonodavstva išta promijeniti.

"Taj stav nam ukazuje da građani nemaju velika očekivanja o tom tijelu, već unaprijed smatraju da neće donijeti velike promjene", kazala je direktorica CEDEM-a Milena Bešić.

Što se tiče Podgoričke skupštine, istraživanje je pokazalo da to pitanje i dalje stvara duboke podjele u crnogorskom društvu, jer 30 odsto ispitanika smatra da je odluka o ujedinjenju sa Srbijom bio pozitivan događaj.

Sa druge strane, 32 odsto ispitanih smatra da je to bio loš i tragičan potez.

Više od polovine ispitanika (51,4%) smatra da bi političari trebalo da se bave životnim pitanjima.

Da bi Crna Gora trebalo da bude članica Evropske unije (EU) smatra 63 odsto ispitanika, dok njih 19 odsto ne misli tako. U slučaju crnogorskog članstva u NATO, 40 odsto ispitanih građana izjasnilo se pozitivno, dok je njih 42 odsto protiv.

"Bilježimo umjereni trend pada podrške članstva Crne Gore u EU, a razlog tome može biti, osim rada Vlade po ovom pitanju, i neki spoljni faktori, poput krize u samoj EU, pitanje Bregzita koje unosi promjene u stavu u ostalim zemljama, jačanje desničarskih struja", istakla je Bešić, navodeći da je smanjeno interesovanje za NATO, te da je društvo i dalje veoma podijeljeno oko ovog pitanja.

Crna Gora bi, kad je riječ o spoljnoj politici, prema mišljenju 29,2% ispitanika, trebalo da se ugleda na Evropsku uniju (EU), dok 16,3 odsto njih smatra da bi Crnoj Gori uzor trebalo da budu Sjedinjene Američke Države (SAD), koliko je podrška i u slučaju Rusije.

U istraživanju je učestvovalo 1.004 ispitanika, a sprovedeno je u periodu od 26. novembra do 8. decembra 2018. 

I. PEJOVIĆ