Objavila M.L.B. [ Mina ]

STOLTENBERG

NATO kampanja nije bila protiv jugoslovenskog naroda

NATO vazdušna kampanja 1999. godine bila je hrabra odluka koja je zaustavila trajne povrede ljudskih prava i ubijanje nedužnih civila, ocijenio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg i dodao da ona nije bila usmjerena protiv jugoslovenskog naroda već za zaštitu civila.

Sjutra se navršava 20 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). Napadi su počeli 24. marta 1999. godine oko 20 sati, na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno stanje.

Prema riječima Stoltenberga, NATO je pokrenuo operaciju pod nadzivom "Allied Force" kako bi zaustavio humanitarnu katastrofu koja se tada odvijala na Kosovu.

"Ta odluka je donijeta nakon više od godinu borbe na Kosovu i nakon nekoliko neuspješnih međunarodnih diplomatskih pokušaja Ujedinjenih nacija (UN) i Kontakt grupe, čija je članica bila Rusija, da dovedu do mirnog rješenja sukoba", rekao je Stoltenberg u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da je do kraja 1998. godine politika tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića primorala više od 300 hiljada ljudi sa Kosova da napuste svoje domove.

"Savjet bezbjednosti UN je u nekoliko navrata opisao kršenja ljudskih prava na Kosovu i sve veći broj izbjeglica koje su protjerane iz svojih domova kao prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti", naveo je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, upotreba sile NATO-a bila je neophodna i legitimna.

On, kako je rekao, na period bombardovanja gleda kao na period kada je NATO uzeo hrabru odluku da djeluje, i uspio da zaustavi velike i trajne povrede ljudskih prava i ubijanje nedužnih civila.

"Nakon vazdušne kampanje, NATO je rasporedio mirovnu operaciju KFOR, koja je u početku uključivala Rusiju. Pod mandatom UN - Rezolucijom 1244 Saveta bezbjednosti UN - KFOR je od tada garantovao slobodu kretanja i bezbjedno okruženje na Kosovu za sve zajednice, uključujući i srpsku", kazao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, od svog osnivanja, KFOR je bio osnovni garant stabilnosti na Kosovu i u širem regionu.

Sjećanja na vazdušnu kampanju 1999. još su za mnoge bolna

Upitan da li protivnici NATO-a gledaju emotivno na 1999. godinu i da je to jedan od glavnih razloga protivljenja članstvu, Stoltenberg je rekao da je NATO ostao kontroverzan u nekim krugovima.

"Sjećanja na vazdušnu kampanju 1999. još su za mnoge bolna, pogotovo za one koji su izgubili svoje najmilije. Ponudio sam svoje saučešće porodicama i svima onima koji su izgubili voljene na obje strane sukoba", kazao je Stoltenberg.

Kako je rekao, kampanja nikada nije bila protiv jugoslovenskog naroda već radi zaštite civila u široj regiji.

"Nikada ne smijemo zaboraviti prošlost, ali možemo ići dalje od nje i to je ono što NATO i Srbija rade sa našim partnerstvom, gledajući prema boljoj budućnosti", naveo je Stoltenberg.

Srbija je, dodao je on, jasno stavila do znanja da ne teži da postane članica NATO-a.

"Mi u potpunosti poštujemo ovu poziciju. Istovremeno, kao što sam već rekao, NATO i Srbija su bliski partneri. Na Srbiji je da odluči kako žele da unaprede svoju saradnju sa NATO-om", rekao je Stoltenberg.

Članstvo u NATO-u nije nametnuto državama

On je rekao da je odluka Crne Gore da postane članica NATO-a rezultat suverene odluke crnogorskih vlasti.

"To je takođe odraz politike otvorenih vrata NATO-a, koja je sadržana u Vašingtonskom ugovoru. Proširenje je istorijska priča o uspjehu, a krugovi proširenja povećali su stabilnost i prosperitet u Evropi", rekao je Stoltenberg.

On je kazao da NATO poštuje pravo svake zemlje da bira sopstvene bezbjednosne aranžmane.

"Članstvo u NATO-u nije nametnuto državama. Svako ima pravo da izabere da li se pridružuje bilo kom ugovoru ili savezu. Sve države koje su se pridružile su to učinile slobodno i u skladu sa svojim domaćim demokratskim procesima", kazao je Stoltenberg.

To je, rekao je on, slučaj sa Crnom Gorom. "U tom smislu želim da dodam da su se ekonomske investicije pojedinih saveznika u ovoj zemlji više nego udvostručile od kada je Crna Gora postala najnovija članica Alijanse", ocijenio je Stoltenberg.

On je naveo da je Crna Gora dala doprinos evroatlantskoj sigurnosti, prvo kao partner a sada kao punopravna članica Alijanse.

"Crna Gora doprinosi izgradnji stabilnosti na Balkanu, učešćem u misiji KFOR-a i slanjem osoblja na vježbu za civilne vanredne situacije Srbija 2018. Takođe nastavlja da podržava dalji razvoj avganistanskih snaga bezbjednosti, uz doprinos trupa misijama za obuku, savjetovanje, pomoć u odlučivanju", kazao je Stoltenberg.

Odnos između NATO-a i Crne Gore je obostrano koristan

On je pozdravio činjenicu da Crna Gora povećava izdatke za odbranu, sa planom da do 2024. godine investira dva odsto BDP-a u odbranu, kao i da je odlučila da doprinese našoj novoj misiji obuke u Iraku.

"Kao što NATO može računati na Crnu Goru, Crna Gora može računati i na NATO. Naš Trust fond u Crnoj Gori pomaže da unište više od 400 tona viška municije a naša policijska misija obezbjeđuje bezbjednost crnogorskog vazdušnog prostora, sa avionima iz Italije i Grčke", naveo je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima odnos između NATO-a i Crne Gore je obostrano koristan i pomaže u jačanju naše kolektivne sigurnosti.

Stoltenberg je rekao da NATO poštuje politiku neutralnosti Srbije.