- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
24. 03. 2019.
08:27 >> 09:06
26
78 DANA
Dvije decenije od NATO intervencije na SRJ
Dvadeset je godina od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.
Bombardovanje je počelo 24. marta 1999. po naređenju Havijera Solane, a Jugoslavija je isti dan proglasila ratno stanje. Bombardovanje je trajalo 78 dana, a Crnoj Gori je tom prilikom poginulo sedam civila.
Operaciji, u kojoj je učestvovalo 19 država članica NATO prethodila je odluka Slobodana Miloševića da se na brutalan način razračuna sa Albancima na Kosovu i po cijenu sukoba sa najjačim savezom na svijetu “jednom za svagda riješi kosovsko pitanje”.
Lideri NATO zemalja odlučili su da ga silom natjeraju na to i bez odluke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija pokrenuli vazdušne udare na SRJ, piše Pobjeda.
Milošević je uoči prvih udara putem RTS-a obavijestio stanovnike SRJ da je proglasio ratno stanje na čitavoj teritoriji dvočlane federacije.
Vlada manje članice SRJ, Crna Gora odbila je da prihvati ratno stanje i da otpočne sukob sa najmoćnijom vojnom alijansom svijeta NATO paktom.
Međutim, 24. aprila 1999. godine, prvi projektili koje su učesnici operacije “Allied Force” ispalili na SRJ, pali su na objekte na teritoriji Crne Gore. Toga dana oko 20 sati krstareća raketa pogodila je radarski centar Vojske Jugoslavije na Crnom rtu kod Bara, a zatim su pogođeni kasarna “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima i radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice na Obosniku u Boki Kotorskoj.
Crna Gora tokom 78 dana bombardovanja nije doživjela razaranja gradova. Poginulo je sedam civila.
U Srbiji se ni dvadest godina od intervencije ne zna tačan broj žrtava. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo u NATO napadima poginulo je 754 ljudi 454 civila i 300 pripadnika oružanih snaga. Među civilima je 207 srpske i crnogorske nacionalnosti, 219 Albanaca, 14 Roma i 14 ljudi drugih nacionalnosti.
Od vojnih struktura stradalo je 274 pripadnika Vojske Jugoslavije i NATO i 26 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.
Види још
Коментари26
Остави коментар