- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
08. 04. 2019. 07:24 >> 09:06 10
ISLANDSKI ZVANIČNIK
Članica NATO-a bez vojnika i baza
Dobar parlament u demokratskom, multipartijskom sistemu treba da predstavlja sve različite elemente društva i zato je važno da se u njemu čuju svi glasovi, rekao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik parlamenta Islanda Stajngrimur Sigfuson, koji je prošle nedjelje boravio u Crnoj Gori.
Demokratija je, kako navodi Sigfuson i očuvanje prava opozicije. "Nije samo vladajuća većina ta koja treba da odlučuje, već je važno čuti i glas manjina", kaže predsjednik islandskog Parlamenta.
Naglašava i da je pitanje članstva u NATO bilo kontroverzno na Islandu.
“Mnogi nijesu bili zadovoljni time, a čak se i razmišljalo o referendumu za učlanjenje u NATO, ali to se nije desilo. Mi nemamo strane baze, ali jesmo članica NATO. Podržavamo nove članice ako žele da postanu dio Alijanse, ali naša politika o građanskoj sigurnosti danas je usmjerena na mnogo šire područje na stvari koje mogu biti štetne, uključujući prirodne katastrofe, na koje smo i sami navikli na Islandu.To je za nas važniji aspekat članstva. Većina ljudi danas na Islandu je zadovoljna što smo članica NATO, ali naravno bilo je protivljenja. Mi nemamo vojsku, to je dosta neobično, članica NATO bez ijednog svog vojnika, tako da mi jesmo atipična članica saveza”, navodi Sigfuson.
Osvrnuvši se na dugoročni bojkot Skupštine, kaže da je jasno da situacija nije idealna.
Navodi i da je važno da u se u skupštini čuju stavovi i vlasti, ali i opozicije.
"Nije samo vladajuća većina ta koja treba da odlučuje, već je važno čuti i glas manjina i šta oni imaju da kažu. Teoretski, to je ono kako bi dobra parlamentarna demokratija trebalo da funkcioniše”, istakao je Sigfuson.
Prema njegovim riječima, protesti su važan dio demokratskog sistema i ljudima treba da bude dozvoljeno da glasno kažu šta misle.
“Sve dok su protesti mirni, to je normalna stvar u otvorenim, demokratskim društvima. Ali i to je najčešće znak da treba da razmotrite ono što demonstranti govore i da vidite kako da radite bolje i da poboljšate situaciju kako bi ljudi bili što zadovoljniji. To je važno za socijalnu stabilnost, za političku, ekonomsku. Da vidite šta možete da uradite da poboljšate socijalnu stabilnost, da postignete ravnopravnost. Zemlje u kojima je zastupljena ravnopravnost su generalno stabilnije. To je ono što možete da naučite od nordijskih zemalja, one su dobro uredile stvari, one su stabilne, ekonomski i politički. Vjerujem da treba razmotriti ono o čemu govore ljudi koji protestuju. Jer uvijek treba da se pitate zašto ljudi protestuju, šta su njihovi zahtjevi, šta može biti ispunjeno”, zaključio je Sigfuson.
Коментари10
Остави коментар