Objavila M.L.B. [ Beta ]

DELEVIĆ I PRELEC

Reformisati proces prijema u EU

Koji god pristup odabere za najavljenu reformu procesa proširenja svog članstva, EU to ne treba da čini jednostrano, "na osnovu sopstvenih unutrašnjih zabrinutosti i ograničenja", već "u bliskom partnerstvu sa zemljama regiona, jer u pitanju je njihova budućnost".

To, povodom odluke prošlonedjeljenog samita EU da ne otvori očekivani proces prijema Albanije i Sjeverne Makedonije, u najnovijem članku za Evropski savet za spoljne odnose (ECFR) pišu članica tog savjeta Milica Delević i Tena Prelec, stručna saradnica Evropskog instituta pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE).

Nemogućnost EU da ispuni svoje obećanje, velika je prepreka za region Balkana, ali stvarnost je da proces proširenja već duže vreme ne funkcioniše, konstatuju one.

"U početku je proširenje bilo zasnovano na očekivanju da će članstvo biti dostižno u roku koji će aktuelnim političkim akterima omogućiti da ulažu u svoju političku budućnost", a "narodima Zapadnog Balkana proces je obećavao napredak ka stabilnom i prosperitetnom životu", piše u članku.

"Iako je proširenje imalo i viši politički cilj evropskog jedinstva, u osnovi je bilo kompromis između reformi i konkretneh koristi", ocijenile su Delević i Prelec.

Za razliku od proširenja EU na Srednju Evropu, koje je bilo glavni strateški prioritet EU, Zapadni Balkan je nisko na dnevnom redu EU, posebno otkad su Evropu pogodile finansijska i migraciona kriza.

Zaokupljena krizama, EU je imala manje vremena i energije da se posveti svom neposrednom susjedstvu, dok su "na Zapadnom Balkanu izgledi za slobodu kretanja i nove strane investicije izgubili kredibilitet, napredak reformi je spor i neujednačen, a posljednjih godina je došlo i do značajnih preokreta" reformskih procesa, te je pridruživanje "izgubilo zalet".

Pošto je izvjesno da je procesu proširenja potrebna temeljita i dalekosežna reforma, tako da se "oživi uslovljenost koja je srž proširenja.., podsticaji EU moraju biti vjerodostojniji: u rokovima relevantnim za aktuelne političke aktere i dovoljno značajni da bi mogli biti bitni i za javnost.., uslovi... moraju biti jasni i realni, i procjena napretka objektivna i dosljedna".

Da bi se vratila dinamika proširenja, potrebno je da ga EU upotpuni drugim, "horizontalnim" pristupom, smatraju autorke.

Njihova ideja je da se Zapadni Balkan integriše u EU sektor po sektor, što je već postignuto u povezivanju u zajednice za energetiku i za transport, te se taj pristup može proširiti i na druga područja.

Sadašnja praksa povećava opšte razlike i uspješnim kandidatima ne omogućava da ih smanjuju, što je "još ozbiljniji problem ako se ima u vidu da put do članstva sada traje mnogo duže nego što se u početku očekivalo".

"Veće finansiranje bi takođe omogućilo jasniju razliku između zemalja čije reforme dobro napreduju, i onih koje to ne čine, povezivanjem količine sredstava dodjeljenih svakoj državi s napretkom koji zapravo postiže", ukazuju autorke.

Postoje i druge ideje za reformu proširenja s ciljem da obnove podršku tom procesu, posebno u Francuskoj, istovremeno održavajući angažman zemalja Zapadnog Balkana, međutim, "ako bi EU jednostrano nametala uvođenje dodatnih faza u taj proces započet prije 16 godina na samitu EU-Zapadni Balkan u Solunu, mogla bi još više obeshrabriti reforme i potkopati povjerenje regiona u EU", upozorile su Milica Delević i Tena Prelec u članku za ECFR.