[ Izvor: Dnevne novine, Objavio: I. P. ]

RAONIĆ VJERUJE

Odbor će teško završiti svoj posao

I pored toga što je rok za završetak rada Odbora za izborne reforme bio realno postavljen i što su za njegovo poštovanje bili potrebni ozbiljnost i posvećenost kvalitetnom radu, sada je neizvjesno da li će ovaj obimni posao biti na vrijeme završen, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić i dodao da bi trebalo uključiti konsultante iz međunarodnih organizacija.

Raonić je za Dnevne novine kazao da nije problem samo različitost gledanja na rad Odbora političkih partija koje u njemu participiraju, već i to što se radi na štetu dijaloga.

“Odbor će teško završiti svoj posao, ne zbog jaza među učesnicima, nego zbog fingiranog jaza i želje da se promovišu svoje partijske, ideje, na štetu dijaloga i kompromisa”, kaže Raonić.

On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno uključiti konsultante iz međunarodnih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih nekoliko mjeseci sljedeće godine posvetili implementiranju tih rješenja.

“Sada je veoma važno da Evropska unija, koja je započela ovaj proces i svo vrijeme bila po strani, da dodatni impuls procesu, jer ne vidim kako bi mogli da organizujemo fer izborni proces, bez novog zakonodavnog okvira”, ističe predsjednik Građanske alijanse.

Raonić ističe da, nekada, novi predlozi i nove ideje samo štete procesu koji teče u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva.

Radulović: Više politike nego prava

“Na žalost, neke partije su više fokusirane na to kako da prikažu sve ovo kao uspjeh i zadrže radikalnu retoriku, nego doprinesu procesu u koji su ušli”, tvrdi on.

I predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović smatra da u nekim predlozima članova Odbora ima više politike nego prava.

Jedan od takvih predloga je bio i kada su Demokratska Crna Gora, Demos i nezavisni poslanik Nedjeljko Rudović tražili da se zakaže sjednica Odbora na kojoj bi tema bila utvrđivanje roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva.

“Kodifikacije su najsloženiji pravni zahvati u jednom pravnom sistemu i oni pretpostavljaju da postoji set zakona koje treba objediniti u jedinstven tekst i njihovo sređivanje i unošenje u jedinstveno sistematsko odijelo zahtijeva, prije svega, vrijeme, ali i pretpostavku da postoje tekstovi koji se kodifikuju”, kaže Radulović.

Što će reći da postoje tekstovi koji su usaglašeni. Ovaj termin ovih dana je prisutan na našoj političkoj sceni. Izgleda da je i samo nama svojstven.

Kodifikacija nepoznata u regionu

“Koliko je meni poznato ne postoji kodifikacija izbornog zakonodavstva urađena u regionu, pa čak i u državama Evropske unije. Jedan od preduslova za kodifikaciju jeste da su usvojeni tekstovi zakona, odnosno da postoji puna saglasnost o sadržaju teksta zakona, s obzirom da se oni trebaju usaglasiti do kraja godine, da bi u idućoj izbornoj godini bio sproveden izborni postupak po novoj legislative mi sad imamo ozbiljan problem za kodifikaciju, dakle nema usaglašenih tekstova koje bi trebalo kodifikovati”, kaže Radulović.

Zbog svega Radulović nema dilema kako sve ove poruke treba čitati.

“Mislim da ovdje je više elemenat političkog čitanja nekog zahtjeva, nego što je pravno poimanje i razumijevanje pojma instituta Kodifikacije. Ako posmatramo odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva ona tretira i Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o biračkom spisku, Zakon o finansiranju političkih stranaka koje jeste zaista i zakonodavstvo u užem smislu, ali tu su i Zakon o ličnoj karti, Zakon o registrima prebivališta i boravišta, Zakon o crnogorskom državljanstvu, Zakon o medijima, koji po prirodi stvari ne mogu se naći u jedinstvenom pravnom tekstu”, jasan je Radulović.