- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
29. 02. 2020.
07:43 >> 07:43
5
MARTINOVIĆ
Na sceni crkveni protesti u službi opasne politike
Litije koje organizuije MCP nijesu građanski protesti, već crkveni i politički, podređeni politici koja je opasna po građansko društvo i principe moderniteta, ocjenjuje u razgovoru za Vikend novine direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović.
Komentarišući brojnost ljudi na litijama, Martinović ističe da u povorkama koje gledamo sigurno ima i nezadovoljnih građana, ali da ne može da razumije izjave koje se plasiraju u javnost da je riječ o građanskom protestima.
“Ne, oni su crkveni i politički, i to podređeni politici koja je opasna po građansko društvo i principe moderniteta”, naglašava Martinović.
Kaže i kako je izvjesno je da se ova tema jednom morala otvoriti, a status crkve pravno definisati.
Jer, kako dodaje Martinović, osim crkvenih zakona, kanona, postoje i građanski zakoni koje treba poštovati.
"Dugo je već vremena jedna crkva u, za sekularnu državu, neobičnom, privilegovanom položaju, koji nerijetko ostavlja utisak da ona ne samo da je izvan već i iznad zakona. Otuda je i otpor promjenama koje se moraju desiti očekivan. Premda načelno postoji saglasnost da se dođe do prihvatljivog rješenja, čini mi se da smo uvedeni u deplasiranu priču o imovini, o tome ko će biti titular koje crkve, kome će biti povjerena, najzad, čemu će služiti", navodi Martinović.
Smatra i da niko ne može zamisliti pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori koja ne stanuje u Cetinjskom manastiru. A nju čine, između ostalog, i objekti koji su na neki način izdvojeni ovim zakonom.
"Ta Crkva je postojala kao de facto autokefalna, a ušla je u sastav druge crkve onda kada je i Crna Gora izgubila suverenitet. Kako je Pravoslavna crkva (a valjda bi crkva morala biti jedna) organizovana po pomjesnom principu, i čine je samostalne organizacije, uz jednog patrijarha koji je simbolično prvi među jednakima, zašto se u ovom slučaju to odbija i preduzimaju se sve radnje da se to spriječi", navodi Martinović.
Dodaje da je odgovor u političkoj ravni.
"Ako priznate pravo na samostalnost i ime crnogorskoj crkvi, prihvatili ste i samosvojnost Crne Gore i Crnogoraca. Ovako se, iz te druge perspektive, pothranjuje privid o nacionalnom i državnom provizorijumu", zaključio je Martinović.
Коментари5
Остави коментар