POLITIČKO PITANJE

Zakon o vjerskim zajednicama odložen za 2014.

Crnogorska Vlada odložila je izradu odavno najavljivanog predloga zakona o položaju vjerskih zajednica i uvrstila ga u Program rada za 2014. godinu. Vlada je juče promijena program rada za ovu godinu, čime je prolongirala i izradu predloga zakona o izboru i upotrebi nacionalnih simbola.

Postojeći Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica usvojen je još 1977. godine, a njegova izmjena najavljivana je godinama.

Odnosi vjerskih zajednica u Crnoj Gori i njihov odnos prema državi, tj. državnim organima i ustanovama često je predmet političkih, laičkih i stručnih rasprava. Toj činjenici svakako je doprinijelo i nepostojanje institucionalnog okvira (Ministrarstvo vjera je ukinuto 2003. g.), ali i važeći zakon je u određenim odredbama odavno prevaziđen , imajući u vidu da je donesen u nekadašnjem društveno – političkom sistemu, pri čemu se glavne primjedbe odnose na prisutnost ideologije proizašle iz socijalističkog uređenja. Pojedine odredbe ovog zakona, kao na primjer, čl.13. stavljene su van snage odlukom Ustavnog suda, što je slučaj sa članom 25. i 26. koji ne proizvode pravna dejstva, odnosno ne može se izreći prekršajna kazna vjerskim zajednicama. Ipak postoje stavovi u stručnoj javnosti koji ukazuju da važeći Zakon, isključujući nevedene članove, zadovoljava potrebne standarde u ovoj oblasti. Stoga predlažu samo izmjene i dopune postojećeg Zakona, gdje treba precizno definisati djelokrug poslova kojim se vjerska organizacija može baviti, navodi se u Informaciji.

U Vladi, dalje, konstatuju da, za razliku od prethodnog Ustava iz 1992. godine, u kojem su bile naznačene tradicionalne crkve i vjerske zajednice, „postojeće ustavno određenje daje jednak pravni subjektivitet svim vjerskim zajednicama, što mora biti intencija prilikom izrade Prijedloga zakona“.

Takođe se navodi da, u okvirima važećeg Zakona, postoje načelne garancije slobode vjeroispovjesti i zabrane vjerske diskriminacije, pri čemu vjerske zajednice imaju status pravnog lica sui generiis koji dobijaju u postupku registracije.

„Međutim, novim zakonom trebalo bi posebnu pažnju posvetiti sticanju materijalnih dobara vjerskih zajednica, kao i definisati jasne budžetske kriterijume za finansijsku pomoć istim. Prijedlogom zakona mora se odrediti bogoslužbeni prostor, svojinsko – pravne odnose, obrazovna i kulturna djelatnost vjerskih zajednica, uključujući tu i graditeljstvo, dobrotvornu, informativnu i izdavačku djelatnost, privredna aktivnost, način zapošljavanja i rada stranaca u vjerskim organizacijama“.

Konstatuje se da bi, svakako, ovakav način definisanja zakona zahtijevao potpuno drugačiji koncept od važećeg, naročito finansiranje vjerskih zajednica, jer je dosadašnja praksa omogućavala diskrecione odluke ministarstva kada je u pitanju dodjela materijalne pomoći tim zajednicama.

U ovom dokumentu se navodi i to da je Vlada znatno unaprijedila vjerske odnose, pošto je obavljeno potpisivanje ugovora sa svim vjerskim zajednicama, osim sa pravoslavnim crkvama, jer se između njih vode brojni imovinsko–pravni sporovi oko kulturno–istorijskog nasljeđa.

“Zakonsko regulisanje statusa vjerskih zajednica, uključujući rješavanje spora između pravoslavnih crkava, podrazumijeva međuresorsku saradnju ministarstava, pri čemu izrada novog ili izmjena i dopuna postojećeg zakona i pratećih podzakonskih akata moraju afirmisati pravne tekovine EU, a to je sekularizam crnogorskog društva. Sagledavajući aktuelnu konstelaciju društvenih odnosa u Crnoj Gori neminovno je došlo do kašnjenja u izradi Nacrta zakona, jer se prevashodno radi o krupnom političkom pitanju, sa dalekosežnim posljedicama”, zaključili su u Vladi.