"CG NAPREDUJE"

Picula: Poslije HR, ulazak u EU biće teži

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (EP) i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, Tonino Picula, koji je imenovan za potpredsjednika Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, kazao je da će ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, nakon Hrvatske, biti sve teži.

Picula smatra i da EU mora nastaviti da se širi na prostor bivše Jugoslavije, te da je to, zapravo, njena šansa.

"EU, ako želi da sebe prepozna, ne samo kao geografski pojam, već i kao sistem koji je donio, ipak, mir i blagostanje, ona mora nastaviti s proširenjem, jer od toga zavisi uspjeh tog evropskog projekta. Mora ostati otvorena i za nove članice, partnere i inicijative. Evropska unija se neće zatvarati unutar postojećih granica. Zemlje izvan EU nisu razriješile brojne dileme i to: političke, ekonomske, finansijske, pravosudne...No, jugoistok Evrope, onima koji žele da pomognu da se EU širi dalje treba dati dovoljno argumenata da možemo zahtijevati nastavak politike proširenja", kazao je Picula agenciji Anadolija.

Pregovori Crne Gore sa EU dobro idu

On je ocijenio da je istorija EU uvijek bila istorija njenog širenja.

"I to je jedna od najuvjerljivijih politika EU, što je dovelo do dobre pozicije EU, bez obzira na krizu", naveo je on.

Podsjeća kako nijedna zemlja nije toliko dugo i sa toliko okuka pregovarala s EU kao Hrvatska.

"Što onda tek čeka kandidatkinje koje žele postati članice iza 2013. godine? Taj posao će biti teži i naporniji. Zenit proširenja je prošao 2004. godine, a pogotovo 2007. godine. Sve zemlje koje žele ući u EU nakon tog datuma suočiće  se s dodatnim problemima, pa i predrasudama. Više nema unutar EU pritiska za proširenje, ali postoji pritisak s vana na EU", pojasnio je.

S druge strane, Moskva, upozorava, pokušava omeđiti politički uticaj EU, da ne zalazi u ono što bi se nazvalo ''rusko susjedstvo''. Evropa, tvrdi, morati to prepoznati kao izazov i otklanjati političkim i ekonomskim sredstvima.

Komentarišući odnose između Srbije i Kosova, Picula je iznio stav kako se u Briselu "osjeća zadovoljstvo zbog napretka u odnosima Beograda i Prištine".

"Vjerovalo se da će to ostati posljednji tvrdi orah na Balkanu i da će ti odnosi dugo blokirati i Srbiju i Kosovo. Došlo je do napretka koji svi priznaju. Čak i skeptici. Beograd i Priština su se podigli statusno u očima Brisela. Beograd očekuje početak pregovora s EU, Kosovo počinje razgovore o ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju", rekao je Picula.

Blokade u BiH

Navodi i kako Crna Gora već godinu dana pregovara s EU i da se to, prema njegovim informacijama, "odvija dobro".

"U Albaniji je, takođe, došlo do prve mirne tranzicije u kratkoj višestranačkoj istoriji", naglasio je on.

Prema njemu, dva problema Balkana su Makedonija i Bosna i Hercegovina.

"Makedonija je jednim dijelom kriva sama, a drugim dijelom nije. Ukoliko želi zamah na Zapadnom Balkanu, EU mora razgovarati ne samo sa Makedonijom oko reformi već sa jednom svojom članicom, Grčkom, koja uporno blokira Makedoniju na evropskom putu. Zastoj Makedonije je kombinacija unutrašnjih i spoljnopolitičkih razloga", objašnjava on.

Blokade su, ipak, najveće u BiH. Problemi BiH su, tvrdi on, isključivo domaći i ”više niko izvana ne ugrožava BiH”.

"Hrvatska je, naime, članica EU, a Srbija i Crna Gora žele da im se što prije priključe. Ukoliko ne dođe do dogovora o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ”Sejdić-Finci”, EU će primijeniti jednu vrstu uvjerljivijeg mehanizma prema BiH", zaključio je Tonino Picula.