[ Pobjeda ]

VOLKER

Građani izabrali promjene, ne prosrpsku politiku

Bivši američki ambasador u NATO-u i nekadašnji specijalni izaslanik te zemlje za Ukrajinu Kurt Volker smatra da je narod u Crnoj Gori na izborima 30. avgusta rekao da želi promjene, ali da one ne znače podržavanje prosrpske ili proruske politike. U razgovoru za Pobjedu, Voker ističe i da se Zapad neće miješati u formiranje nove vlade, ali će, kako kaže, novoj većini pojasniti da klasifikovani, tajni podaci moraju ostati isto to i pod novom većinom.

U tekstu koji ste nedavno objavili, pitate se može li crnogorski evropski identitet da preživi demokratiju? Zbog čega u ovom trenutku postavljate to pitanje?

Zato što se mora razjasniti ono što smo čuli od nekih partija koje učestvuju u formiranju vlade.

Prvo, razumljivo je da poslije 30 godina, koliko je DPS bio na vlasti, ljudi žele promjenu i to je prirodno za demokratiju. U isto vrijeme, neki opozicionari iz nove većine, iskazuju stavove koji su veoma drugačiji od putanje kojom ide Crna Gora, mnogo više prosrpski, mnogo više proruski, skeptični prema NATO-u. Razumio sam da je dogovoreno da nema povlačenja iz NATO-a, ali činjenica da se to i postavlja kao pitanje je zabrinjavajuća.

Crna Gora je bila veoma uspješna u posljednjoj deceniji, približavajući svoju ekonomiju evropskoj, postajući članica NATO-a, reformom bezbjednosnog sektora. Uprkos tome, normalno je da ljudi danas žele da se vlada promijeni, ali nadam se da promjena vlade neće značiti korak unazad u onome što je dobro urađeno – građenje evropskog identiteta i integracija sa ostatkom Evrope.

Očekujete li, ipak, da će ove partije biti dominantnije od ovoga o čemu govorite?

Ne vjerujem, zato što mislim da javnost nije tako orijentisana. Mislim da generalno mišljenje javnosti, ili najmanje 2/3 ljudi, makar mladih je veoma proevropski orijentisano i ne mislim da se to može promijeniti. Vjerujem da će oni pokušati da budu dominantni u političkom smislu, jer žele da budu na vlasti, žele da drže DPS što dalje od vlasti i da urade sve što mogu da postignu jedinstvo u toj koaliciji.

Ljudi su glasali za te partije, jer su željeli promjene, jer su umorni od DPS-a, a ne zbog toga što nužno podržavaju prosrpsku ili prorusku politiku. Moraćemo da vidimo. Ako Demokratski front napravi otklon od proevropske politike i približi se sprskoj i ruskoj, mislim da će birači napraviti otklon od njih.

Vjerujete li da će Zapad imati uticaj na formiranje nove vlade u Crnoj Gori?

Ne, ne mislim to. Vidjeli smo da ljudi na Zapadu, u SAD i EU su podržali izbore, strpljivo čekaju formiranje nove vlade, poštujući rezultate izbora, tako da ne mislim da će biti bilo kakve direktne intervencije kad je u pitanju formiranje nove vlade.

Ono što mislim da se može iza scene je pojašnjavanje novoj koaliciji da u nekim oblastima, posebno u nacionalnoj bezbjednost, obavještajnim službama, vojsci, zato što je Crna Gora članica NATO-a, moraju poštovati sigurnost klasifikovanih podataka i svako nepostupanje po tome, nanijelo bi ogromnu štetu crnogorskom angažmanu sa NATO, čak i na bilateralnom nivou sa drugim državama, ako bi Rusija ili Srbija čak bile u poziciji da imaju pristup sigurnosnim službama u Crnoj Gori.

Ali da li je opasno za Crnu Goru ako se Zapad, a pod time mislim i na EU, NATO i SAD, drži po strani?

Jeste. Mislim da angažman SAD na Balkanu, koji sada imamo, podrška demokratiji u Crnoj Gori, ali vjerujemo da je dalja saradnja sa EU i NATO veoma važna i važno je da se ona nastavi. Da EU i SAD i druge evropske države nastave da budu angažovane. Niko ne gleda negativno na Crnu Goru niti na novu vladu, niti iko ima razloge za to, zašto bi…

U svom izvještaju, naveli ste da je SPC bila uključena u politički život u Crnoj Gori. Ipak, Evropska komisija to nije notirala u svom izvještaju, makar ne na taj način. Zašto?

Ne mogu da govorim u ime EK zašto to nijesu uradili, ali sam veoma pažljivo pratio ulogu SPC na ovim izborima. Govorenje ljudima da glasaju protiv vlade, a da glasaju za DF, predvođenje na litijama, i pravljenje problema oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je, smatram bilo prenaglašeno. Mislim da je fer imati demokratsku debatu o tome što je odgovarajući zakon o religiji, ali mislim takođe, da ako ste evropska zemlja, prirodno je da imate vjersku zajednicu koja je registrovana u skladu sa zakonom. Znam da je postojalo neslaganje i u dijelu koji se odnosio na imovinu, to je nešto što Vlada nije dobro iskomunicirala, mislim da su to morali bolje da urade. Niko ne predlaže promjenu svrhe korišćenje crkvene imovine. SPC može da nastavi da je koristi, niko ne predlaže oduzimanje ičega. Nema toga.

Razumijem da su ljudi zabrinuti za crkvenu imovinu, na neki način, ali na Vladi je bilo da objasni da se ne radi o tome.

Bili ste ambasador pri NATO-u. Što mislite, kako će NATO gledati na mogućnost da možda predstavnici DF-a budu u resorima odbrane, ANB-a?

NATO ima standarde za zaštitu klasifikovanih materijala i za garantovanje sigurnosti pojedinaca i oni žele da budu sigurni da oni koji će biti na vodećim pozicijama, neće povrijediti sigurnost tih podataka. Ako to urade, to će dovesti do smanjenja informacija između NATO-a i Crne Gore, jer bi NATO prije svega bio zabrinut za sigurnost sopstvenih podataka.

Američki izbori i Balkan

Što mislite, koji od dvojice kandidata bi imao bolje odnose sa Balkanom? Bajden – koji je otvoreno podržavao crnogorski put u NATO ili Tramp koji se pita zašto bi njegov sin išao da brani Crnu Goru, koja "može da izazove treći svjetski rat"?

Iskreno, koji god da bude izabran, mislim da to neće mnogo uticati na odnose sa Crnom Gorom. Kao što ste rekli, potpredsjednik Bajden poznaje Balkan veoma dobro, bio je ovdje, podržavao je Crnu Goru u NATO, 90-ih je bio uključen u mirovni proces u Bosni i Hercegovini, poslije na Kosovu. Tako da je dosta uključen.

Isto tako, znam da je predsjednik Tramp rekao o Crnoj Gori, da bi mogli započeti rat, ali činjenica je da je Crna Gora postala članica NATO za vrijeme Trampovog mandata, tako da mislim da je to za Crnu Goru prednost. Koji god da bude izabran, mislim da bi trebao da nastavi da sarađuje sa Balkanom i to ne bi smjelo da se promijeni, ko god bio sljedeći predsjednik.

Priznanje Kosova trenutno nije realno

Kad već pominjete Kosovo kako očekujete da će se završiti pregovori Beograda i Prištine uz asistenciju SAD i EU?

Prije svega, najvažnija stvar je međusobno priznanje. To bi riješilo mnogo stvari, skinulo bi teret sa nekih evropskih zemalja, koje ne priznaju Kosovo, jer kad bi to uradila Srbije i one bi to uradile.

Drugo, priznanjem, bilo bi lakše pregovarati o mnogim drugim stvarima – putovanjima, granici, vizama, trgovini..sve bi išlo lakše.

Ipak, koliko vidim, za sada nema uslova za to da Srbija prizna Kosovo kao nezavisno. Mislim da Vučić nije dovoljno jak da to uradi sada. Isto tako, mislim da svaki zahtjev koji bi došao od Srbije za promjenu granica, ne bi bio prihvaćen u kosovskom parlamentu. Tako da, u ovom trenutku mi priznanje ne izgleda kao moguće, više je vjerovatno da se stvore neki aranžmani koji bi olakšali trgovinu i putovanja. Ako bi se to desilo, to bi možda nekad u budućnosti vodilo priznanju, ali sada ne.