MITROVIĆ

"Dječji dodatak nije u skladu sa realnim potrebama društva"

Sistem socijalne i dječije zaštite je mnogo više od onoga što ministar Spajić misli da jeste, kazao je poslanik DPS-a, Ivan Mitrović. Istakao je da izjava ''Vratićemo dječiji dodatak ili svako dijete će ostvariti pravo na dječji dodatak", lijepo zvuči, samo još da je, kako kaže, i u skladu sa onim što su realne potrebe i mogućnosti društva o kom se govori.

''Da to nije metodologija već vidljivih populista koji “misle” da se na ovaj način gradi, društvo jednakih šansi. Da se to ne dešava u zemlji koja je zadužena a pritom je preuzela novo sumnjivo zaduženje od 750 miliona?! Da se to ne govori u trenutku kada su nakon ekonomske krize iz 2008. godine, mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore odustale od ovog univerzalnog modela (Velika Britanija 2013, Slovenija) ili čak i potpuno napuštile ovakav model, (Litvanija). Da je takav stav izrečen nakon nekog ozbiljnijeg istraživačkog poduhvata, čiji rezultati govore da se jedino na taj način može izbjeći neka posljedica, pa makar i za jedno dijete… Ali ne, ovo je kazano onako iz glave “misleći”, a kako je i premijer napisao u Ekspozeu, da je socijalna zaštita praćenje prihoda i rashoda, što je i bio osnov “misliocima” da spoje dva nespojiva ministarstva'', kazao je Mitrović.

Naglasio je da ovdje ne pomaže iskustvo iz neke druge zemlje, kojim se naširoko hvali posljednjih mjeseci , citirajući Ruta Listera, “ne postoji jedinstveni koncept siromaštva“ (socioekonomskog statusa) koji je izvan istorije i kulture, pa po njoj siromaštvo predstavlja konstrukciju specifičnih društava.

''Divergentnost (razlika) gotovo svih mreža socijalne sigurnosti u okvirima EU - a gdje mi želimo da budemo - govori u prilog činjenici da se efekat mreže sigurnosti u nekoj zemlji jedino može istražiti ispitivanjem same mreže u odnosu na kulturne i socijalne prilike u kojima se ista implementira'', kazao je Mitrović.

Suštinski, kako smatra Mitrović, mreža socijalne sigurnosti i sve predviđene mjere iz mreže, one početne kao i sve nove mjere trebale bi biti usmjerene u pravcu snaženja pojedinaca i porodica u crnogorskom društvu kako bi se izborili sa stanjem socijalne nesigurnosti i pospiješili uspjeh svoje borbe sa siromaštvom i socijalnim isključivanjem.

Očigledna je, kaže, čijenica da u Crnoj Gori nijesu baš svi ispod linije siromaštva da bi im trebalo obezbjeđivati neku od dodatnih mjera podrške iz mreže sigurnosti kako bi se izborili sa stanjem u kojem se trenutno nalaze.

''Posljednji podaci Monstata iz 2017. godine, govore da je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u Crnoj Gori, istina i dalje veoma visoka i da je u 2017. godini iznosila 23,6%'', navodi u saopštenju.

Takođe, kako objašnjava Mitrović, u 2016. godini zabilježena je i visoka stopa trajnog rizika od siromaštva, koja je iznosila dosta visokih 15,6% (porodice koje se više godina nalazi ispod linije siromaštva, npr. 3 do 4 godine tokom mjerenja).

''Pa s obzirom da su podaci ovakvi kakvi jesu, a da najvažniju ulogu u borbi sa siromaštvom i socijalnim isključivanjem u svakoj zemlji EU, ali i u Crnoj Gori - zemlji kandidatu, ima kvalitet, efikasnost i prilagođavanje uspostavljenih mreža socijalne sigurnosti novonastalim situacijama, postavlja se pitanje da li ministar Spajić, sa najavljenim dječijim dodatkom želi da uspostavi kvalitetnu mrežu socijalne ili kvalitetnu mrežu političke sigurnosti'', zaključio je Mitrović.