Žabljak
Vedro
10.7 °C
Pljevlja
Vedro
15.9 °C
Herceg Novi
Vedro
21.8 °C
Nikšić
Vedro
17.7 °C
Cetinje
Vedro
16.9 °C
Bar
Vedro
17.9 °C
Podgorica
Vedro
21.8 °C
Ulcinj
Vedro
21.7 °C
Kolašin
Vedro
14.8 °C

Politika

PICULA ZA PORTAL RTCG 04. 11. 2013. 11:20   >>  11:29 3

PICULA ZA PORTAL RTCG

Nijeste Island da zapnete na ribolovu

Vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, temeljne slobode, reforma pravosuđa, ljudska i manjinska prava biće alfa i omega za evropsku budućnost Crne Gore, jer Podgorica nije Island gdje su pregovori zapeli na kitolovu i ribolovu, kazao je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

 

 Navodeći kako će ulazak balkanskih zemalja u Evropsku uniju (EU) nakon Hrvatske biti sve teži, Picula je u intervjuu Portalu RTCG kazao da se proširenje nigdje ne pominje kao jedan od prioriteta. Poručio je i da Hrvatska eventualni granični spor sa Crnom Gorom na Prevlaci neće pretvarati u ucjenu.

Nedavno ste izjavili da će nakon hrvatskog prijema, ulazak u EU za zemlje Balkana biti sve teži. Na osnovu čega temeljite tu tvrdnju?

„Pažljivo sam čitao, na primjer, Barosove govore o stanju EU, koji su izraz koncepcija vladajućih  konzvervativaca, ali sam vidio i programska dokumenta suparničkih političkih grupa u Evropskom parlamentu. Gotovo nigdje se ne spominje proširenje EU kao jedan od prioriteta za iduće razdoblje. Bez obzira što je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika same Unije, danas među članicama preovladava orjentacija na konsolidaciju evropskog projekta, jer se najveći izazovi prepoznaju u poboljšanju upravljačkih mehanizama i izlasku Unije iz višegodišnje krize. Mislim da Brisel i Vašington dijele sličan odnos prema daljoj integraciji Balkana u EU. Za njih je danas, nakon ulaska Hrvatske u EU, najvažnije osigurati mir u regiji, saradnju među zemljama regije i njihovu kakvu-takvu unutrašnju stabilnost. Dobro je da postoji jasna perspektiva članstva za zemlje Zapadnog Balkana i podrška za otvaranje pristupnih pregovora, odnosno podizanja statusa zavisno o napretku reformi“.

Šta bi za Crnu Goru moglo biti najveća prepreka u procesu pregovora i kako ocjenjujete dosadašnji tok pregovaranja Podgorice sa EU? Jesu li to poglavlja 23 i 24, korupcija, organizovani kriminal...?

„Crna Gora je uletjela u 'vazdušni rep' pregovora o članstvu u EU odmah nakon zaključenja istih sa Hrvatskom, tako da je ono što je obilježilo veliko finale u hrvatskom slučaju postalo važno za uspjeh ukupnog crnogorskog pregovaranja. Riječ je, naravno, o poglavljima koja formalno, po svojim rednim brojevima, pripadaju drugoj polovini pregovaračkog ciklusa, a zapravo su početak i kraj cijelog procesa. Vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, temeljne slobode, reforma pravosuđa, ljudska i manjinska prava svakako će biti alfa i omega za evropsku budućnost Crne Gore jer Podgorica, da se malo našalim, nije Island gdje su pregovori zapeli na kitolovu i ribolovu“.

 

U našoj opoziciji se, nakon zbivanja u Hrvatskoj, odomaćio izraz "sanaderizacija". Mislite li da je to preduslov za napredak Crne Gore ka EU, kako to smatraju crnogorski opozicionari?

„Odgovornost neke politike u demokratiji utvrđuje se ponajprije na slobodnim izborima, a pojedinačna odgovornost za kriminal u regularnom sudskom postupku nezavisnom od medijskih ili političkih pritisaka. Evropska budućnost Crne Gore ne zavisi samo od rezultata suočavanja njenih pregovarača s pregovaračima EU, nego još više od suočavanja cijelog društva sa saopstvenim odrazom u ogledalu“.

Hrvatsku je blokirala Slovenija zbog neriješenog pitanja granice. Da li se može desiti i da Zagreb blokira Podgoricu zbog statusa Prevlake i ima li otvorenih pitanja između dvije zemlje?

„Pregovaračka praksa je u više slučajeva pokazala da neko otvoreno bilateralno pitanje zaostalo iz ranijeg vremena može uticati na dinamiku primanja novih članica. Međutim, slovenska blokada Hrvatske je, ipak, bila jedan od dva najdrastičnija primjera zloupotrebe članstva. Drugi slučaj je, naravno, postojeća blokada Makedonije od strane Grčke. Što se tiče odnosa Zagreba prema evropskim ambicijama susjeda na istoku i jugoistoku, hrvatska Vlada je jasno deklarisala, a Sabor svojom rezolucijom i potvrdio, da nećemo granične sporove pretvarati u ucjene. Za ostala otvorena pitanja (Hrvatski dom u Donjoj Lastvi, Aerodroma Dubrovnik - obeštećenje na ime opljačkane imovine za vrijeme rata, školski brod Jadran, sukcesija vojne imovine bivše SFRJ), Vlada RH je pri Ministarstvu pravosuđa osnovala Komisiju za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja između RH i Crne Gore. Bilo bi dobro da se većina, ako ne i svi ti problemi, riješe prije otvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja“.

Koji je po Vama najbolji način rješavanja pitanja Prevlake?

„Bilateralan. To ističem kao načelo, jer sam prije 12 godina, u ime Vlade RH, potpisao važeći Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu dviju država. Dogovor postignut između Hrvatske i tadašnje SRJ bio je važan znak političkog sazrijevanja i podsticaj opštoj saradnji koji je međunarodna zajednica snažno pozdravila. U odnosu na mogućnost konačnog utvrđivanja granice na moru, Hrvatska se zauzima za bilateralni dogovor, ali ako takav pristup ne pokaže rezultate, treba uključiti treću stranu, odnosno Međunarodni sud pravde u Hagu. Već spominjani konflikt Ljubljane sa Zagrebom riješen je upravo mehanizmom međunarodnog posredovanja u graničnom sporu. Ali čini se kako pitanje Prevlake za sad ne predstavlja preveliko opterećenje našim odnosima i da dogovoreni provizorij dobro drži vodu, odnosno u ovom slučaju – more“.

Kakav je Vaš stav prema eventualnom ponovnom vraćanju viza građanima zemalja zapadnog Balkana?

"Nedavno sam na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, u govoru na temu mogućeg ponovnog uvođenja viza građanima Zapadnog Balkana, upozorio na posljedice moguće tvrde  primjene nove tzv. zaštitne klauzule u slučajevima vanrednih situacija. Naime, suspenzija bezviznog režima trećim zemljama koja bi se dogodila kao posljedica dnevnopolitičkih procjena neke zemlje članice, mogla bi dodatno ugroziti politički i privredni ambijent potreban za sprovođenje strukturnih reformi, pogotovo u zemljama kandidatima za članstvo u EU. Nasuprot tome, trebalo bi slijediti primjere država, poput Belgije, koje su nedavno uvele promjene u samim procedurama za rješavanje azilantskog statusa i tako izbjegle uvođenje neselektivnih sankcija svim građanima bilo koje zemlje, a posebno, ponavljam, zemaljama kandidatima za članstvo u EU koje već dovoljno trpe zbog globalne finansijske krize”.

 

Kada, prema Vašim procjenama, Crna Gora može postati članica EU?

"Neko je jednom dobro rekao da pregovori o članstvu u EU nije takmičenje sa drugima, nego samih sa sobom i da je isključiva prednost zemlje koja je zakasnila u procesu proširenja u tome da može učiti od drugih zemalja koje su prije nje prošle put prilagođavanja evropskim standardima. I ne pomaže upoređivanje s drugim zemljama koje su takođe na putu prema Uniji. Ne koristi ako ste bolji od njih. Treba biti bolji od samoga sebe. U hrvatskom slučaju pokazalo se da nijesu bili fiksni datumi nego, prije svega, obaveze. S druge strane nije dovoljno ni samo ispunjavati obaveze. Poželjno je biti i potreban, donijeti neku dodanu vrijednost EU. O datumu crnogorskog ulaska u EU odlučivaće, dakle, kombinacija faktora: više kvalitet nego brzina sprovedenih strukturnih reformi, sigurnosne prilike u regionu, ali i odbrana izvornih vrijednosti evropskog projekta kao zajednice otvorene svim kontinentalnim identitetima".  

Koji su po vama najveći regionalni problemi?

"Držim da je riječ o svim onim problemima koji su posljedica četvrt vijeka zaostajanja za ostatkom Evrope zbog ratnih razaranja uzrokovanih velikosrpskim pretenzijama, raznoraznih kriminalnih privatizacija bivšeg društvenog vlasništva, uništenja umjesto restrukturiranja industrije, obrazovnog i zdravstvenog sastava, te čestih prepuštanja političke inicijative polusvijetu. O našim regionalnim slabostima dovoljno govori podatak da Mercedes Benz godišnje prihoduje više od 200 milijardi eura, a što je više od ukupnog GDP-a svih zemalja na Zapadnom Balkanu".

Hrvatska je početkom jula postala članica Evropske unije. Šta je Vašoj zemlji do sada donijelo članstvo, te je li rano govoriti o benefitima?

"Hrvatska je specifična nova članica EU. Mislim da se nikada ranije nije dogodilo da je jedna zemlja u izrazitoj ekonomskoj i socijalnoj krizi ušla u EU koja, istovremeno i sama prolazi kroz najozbiljniju krizu od osnivanja. Takva situacija limitira mogućnosti i, donekle, očekivanja. Hrvatska je, po nekim računicama, peta članica po siromaštvu u okviru Unije, jer je 2010. godine 21 posto njenih građana imalo na raspolaganju mjesečno tek 277 eura. Nažalost, nezaposlenost mladih je među najvišima u EU jer više od polovine ne može do posla. Prije svega, tranzicija na domaći način devastirala je industriju i posljedično srednji sloj svela na svega 10-tak posto stanovništva. Sve ovo nijesu samo sivi statistički podaci nego pokazatelji sve veće socijalne i političke raslojenosti hrvatskog društva na početku članstva u EU. Nadam se da će političke promjene u EU nakon sljedećih izbora u maju 2014. donijeti više uticaja zagovornicima reindustrijalizacije Evrope te jačanja javnih servisa poput zdravstva i obrazovanja".

Igor Pejović

 

Komentari 3

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo