[ Dnevne novine ]

VUKADINOVIĆ

Izborni zakoni test i za vlast i opoziciju

Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da je vrlo teško da reforma izbornog zakonodavstva bude sprovedena uspješno, ukoliko joj se pristupi na način od prije dvije godine, a to je da niko ne želi da odstupi od svojih “rovova”.

Podsjetimo, Skupština je prije dva dana formirala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, na čijem čelu će biti poslanik DF-a Strahinja Bulajić, a zamjenik poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

Upitan da li očekuje da Odbor postigne adekvatan rezultat, Vukadinović za Dnevne novine kaže da je to teško očekivati.

“Prije samo dvije godine taj odbor nije mogao da mrdne dalje od usvajanja dnevnog reda. Pravili su se problemi, jer je svako imao svoje interese, a pogotovo tadašnja opozicija, sadašnja vlast, koja je bila retrogradna i konzervativna u pogledu izmjena zakona. Sve to vrijeme imali su svoj naum, kako mijenjati zakon i šta u njemu ugraditi”, rekao je Vukadinović.

Zbog svega toga, Vukadinović smatra da ni sada ne treba očekivati da do 30. juna, pa čak i ako se produži rok, može biti riješena sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva, jer je to širok proces.

“Izborni zakon nije samo donošenje zakona o izboru odbornika i poslanika, koji je nukleus, već podrazumijeva i donošenje drugih zakona, koji se tiču finansiranja partija, sukoba interesa itd”, kaže Vukadinović.

On smatra da je reforma izbornih zakona najvažniji test kada je riječ o evropskom putu naše države.

“U slučaju Crne Gore, koja je konfliktno društvo, reforme izbornih zakona su složen proces, pogotovo u uslovima parlamentarne krize, krize Vlade, ali i parlamentarnog sistema gdje se većina, koja je veoma heterogena, drži ‘za jedan glas'”, kaže ovaj politički analitičar.

Vukadinović ističe da su izborni zakoni jedan od važnih okvira, kroz koje se ukazuje povjerenje u državu.

“Ukoliko su izborni zakoni ili ono što ih prati izvor netrpeljivosti ili nesaglasnosti mnogih grupacija, a to je očito da će se u ovom slučaju dogoditi u crnogorskom društvu, onda se gubi povjerenje u državu i institucije. Izgubiti povjerenje je veoma lako, ali ga je povratiti mnogo teže. Zato, kada se iskaže nepovjerenje prema državi Crnoj Gori, institucijama koje personifikuju, onda je nebitno da li će se donijeti neka forma koja će biti pretočena u zakonski okvir”, kaže Vukadinović.

Ističe da sveobuhvatna reforma treba da povrati povjerenje u institucije, prevashodno one koje garantuju da će biti pravi predstavnici građana, a ne partija.

Vukadinović kaže da su ključna pitanja o kojima treba razgovarati preferencijalno glasanje ili otvorene izborne liste, jer bi, dodaje, državnost Crne Gore podigle na znatno viši nivo održivosti, “uz sve uvažavanje ustavne konstituivnosti manjina i drugih grupacija koje moraju biti zastupljene”.

“Otvorene liste bi podigle stabilnost Crne Gore, zbog toga što bi na taj način urušile partijsku državu. Otvorene liste su glas demokratije, a zatvorene glas partitokratije”, navodi Vukadinović.

Kao problem vidi i političke preletače, što je, smatra, osnovni faktor političke korupcije u Crnoj Gori.

“U slučaju kad su neke većine veoma labave, onda su politički preletači, koje je veoma lako dobiti, činioci koji mijenjaju izbornu volju građana. Izborni zakon treba da bude konstituisan tako da izborna volja ne smije da bude iznevjerena, kao što je iznevjerena izborom nove vlade u decembru. Današnja vlada je nedemokratska, zato što ne predstavlja izborni rezultat, koji je ostvaren u avgustu” kaže Vukadinović.

On smatra da, ukoliko neka politička partija ima dva, tri ili četiri poslanika ne može da bude tas na vagi “oko kojeg se prelama sudbina države, institucija i interesa građana Crne Gore”.