Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Politika

[ RTCG Portal ]

28. 04. 2021. 12:43 >> 07:23
38

PREMIJER UVJEREN

Vlada će trajati četiri godine

Skupština će o smjeni ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića raspravljati kada za to dođe vrijeme, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da se ne radi o rekonstrukciji Vlade ako ode jedan ministar. Krivokapić je to rekao u odgovoru na pitanje predsjednika Socijaldemokrata (SD), Ivana Brajovića kada očekuje da će biti realizovan predlog za razrješenje Leposavića, u okviru Premijerskog sata u Skupštini. Odgovarajući na pitanje iz DPS-a predsjednik Vlade je poručio da će Vlada trajati četiri godine, jer je nju izabrao narod. poslanikom

U toku je izrada nove energetske strategije

Šef Poslaničkog kluba Pokreta za promjene Branko Radulović, pitao je Krivokapića da li će Vlada na čijem je čelu podržati inicijativu te stranke da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom C02 do 2030. godine.

Time bi, kako navodi Radulović, Crna Gora, proizvodeći "zelenu energiju", postala jedna od vodećih država u najznačajnijem projektu transformacije Evropske unije (EU), i na tim osnovama i sa te pozicije ostvarila najveće benefite i dinamičan i dugoročan privredni i ekonomski rast i razvoj.

 Krivokapić je odgovorio da je saglasan sa konstatacijom, da bi proizvodeći „zelenu energiju“ išli u pravcu dinamičnog i dugoročnog privrednog i ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore.

"Jasno je opredjeljenje ove Vlade da svoj razvoj u energetskom sektoru temelji prvenstveno na izgradnji novih energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, ohrabruje nas podatak da je u prva tri mjeseca tekuće godine proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora veća od bruto potrošnje na teritoriji Crne Gore. Budući da se u narednom periodu očekuje izgradnja novih kapaciteta HE Komarnica, SE Briska gora, VE Gvozd i VE Brajići, a u pripremi je tender za SE Velje brdo, realno je očekivati da će energetika biti lokomotiva našeg razvoja“, navodi se u pisanom odgovoru premijera.

 

Predsjednik Vlade saopštio je da je inicijatva Pokreta za promjene da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom CO2 do 2030. godine, u potpunosti na liniji politike Evropske unije u toj oblasti.

“Podsjetiću, nulta CO2 emisija je svakako nešto čemu se mora težiti, s obzirom na to da je zvanična energetsko-klimatska politika Evropske unije koncipirana tako da svi planovi i aktivnosti moraju biti usmjereni na smanjenje karbonske emisije do konačnog postizanja nulte emisije. Kao zemlja kandidat za članstvo Crna Gora je između ostalih preuzela obavezu usaglašavanja svoje energetike sa tendencijom redukcije i konačnog dovođenja CO2 emisije do nulte vrijednosti. Shodno tome, u toku je izrada nove energetske strategije, koja će dati primat obnovljivim izvorima, čime bi se CO2 emisija postepeno svodila na nultu vrijednost“, kazao je on.

Krivokapić je pozdravio inicijativu PZP-a, cijeneći da je ona i važna i poželjna sa aspekta zelene ekonomije, ali da u kontekstu njene pune realizacije u naznačenom roku, moramo biti izuzetno oprezni sa davanjem obećanja.

"Naime, predsjedniku Vlade 2021. godine bi najlakše bilo da saopšti kako će Vlada Crne Gore pristupiti dostizanju nulte emiisje CO2 do 2030. godine, ali to bi bilo i neodgovorno, a sa aspekta aktuelnih kapaciteta netačno. Kao ozbiljni ljudi moramo o tome govoriti sa obavezom prema vremenskoj/istorijskoj distanci koja će ove naše riječi provjeriti i cijeniti. Dakle, poslaniče Raduloviću, u ovom trenutku, a posebno sagledavajući ekonomsku stranu koja je dodatno pogođena usled pandemije korona virusom, ne možemo a da ne kažemo da bi gašenje TE Pljevlja značilo da Crna Gora mora da uvozi ne malu količinu električne energije. To bi uticalo na rast cijena struje za građane i privredu za 20 do 25 odsto, na gubitak 1.200 radnih mjesta, na pad nacionalnog BDP-a, smanjenje prihoda državnog budžeta, itd. Za nas je, stoga, osnovno pitanje CO2 emisije - kako u energetskom smislu zamijeniti 225MW proizvodnje iz TE PV, koja je uz to što je stabilna energija, neophodna za stabilnost čitavog energetskog sistema, ali sa druge strane i osnovni CO2 emiter?“, kazao je premijer.

Krivokapić je istakao da je, u ambijentu u kome voljni momenat postoji, ovo ključni trenutak za donošenje odluke za otpočinjanje energetske tranzicije, s obzirom na to, da je u toku izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, kojim će se definisati krajnji rok za ukidanje sektora ugalja, u skladu sa principom pravedne tranzicije.

"Iz svih navedenih razloga možemo reći da se zalažemo za implementiranje drastičnog smanjenja CO2 emisije i prelazak naše energetike na obnovljive izvore energije. Ipak, kako sam i kazao, kao ozbiljni i odgovorni ljudi, odluku o prihvatanju 2030. godine kao godine nulte emisije, moramo pažljivo analizirati. Njoj mora prethodniti kompleksna analiza onoga što su naši razvojni ciljevi, zatim ciljevi kratkoročnog i dugoročnog razvoja energetike kao i analize socio-ekonomskih efekata sprovođenja ovakve odluke. Uvjeren sam, ipak, da ćemo na liniji Vaše inicijative, a ukupnog opredjeljenja Vlade, donijeti ispravne odluke kako bi pravovremenno, sa malo ili bez imalo negativnih posljedica po socio - ekonomsku strukturu zemlje, doprinijeli ostvarenju zacrtanog cilja – tj. nulte CO2 emisije u Crnoj Gori“, zaključuje se u pisanom odgovoru premijera Zdravka Krivokapića.

"Trebaće godine da se popravi šteta ove Vlade"

U ime poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista i Liberalne partije, poslanik Dragutin Papović, pitao je premijera da li će poštovati član 110 Ustava i prihvatiti činjenicu da je Vladi na čijem je čelu prestao mandat.

Papović je u Skupštini, pozivajući se na član 110, kazao da Vladi prestaje mandat ako ne predloži budžet do 31. marta tekuće godine.

"Vi ste to uradili 31. marta i zakasnili jedan dan. Vaša Vlada je zakasnila što po sili ustava znači da joj je prestao mandat, Vaša vlada je pala i nalazi se u tehničkom mandatu i nema pravo da donosi nijednu važniju odluku", naveo je Papović.

Krivokapić je kazao  da postoji standard koji vrlo jasno i precizno vrši računanje vremena.

„U konkretnom slučaju, primjenom standarda, rok za predlaganje budžeta određen kalendarskim datumom do 31. marta budžetske godine, podrazumijeva da ovaj rok ističe 31. marta u ponoć“, kazao je premijer Zdravko Krivokapić na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje Papovića.

Krivokapić je rekao da je Zakonom o upravnom postupku propisano da rok koji je određen za mjesece i godine ističe onog dana u mjesecu, odnosno godini, koji po svom broju odgovara danu kada je dostavljeno izvršenje.

„Naveo sam vam dva primjera prakse prethodne Vlade i Skupštine gdje imate vrlo jasno da oni koji danas tvrde da je to neustavno, onda su tada kršili Ustav. To je činjenica koja je nesporna. Ovi primjeri koji su navedeni – standard i Zakon o upravnom postupku – navode na sljedeće. Navedeni primjeri su samo kap u moru drugih primjera kojim se demantuju. Pored toga što mijenjate ideologiju na svakih par godina, nedopustivo je da mijenjate i pravna tumačenja jer to ima negativne implikacije na prava građana. Rokovi se računaju na isti način i kada ste u poziciji i kada ste u opoziciji. Nije dobro ako bivši potprdsjednik Vlade za vrijeme svog mandata nije primjećivao da Vlada radi nezakonito, a čim je napustio tu fotelju smatra nešto sasvim drugačije“, kazao je premijer. 

Predsjednik Vlade je poručio da će Vlada trajati četiri godine, jer je nju izabrao narod sa 41 poslanikom.

„Izborna volja i način promjene izborne volje koji ste vi znali da uradite vrlo vješto i to se isključivo i samo zove politička korpucija je nešto što se ovoga puta ne može desiti. Ni pod pritiskom bilo koga, ni po stavovima koje vi sad iznosite“, zaključio je  Krivokapić.

Papović je kazao da je Krivokapićeva Vlada jedna od najgorih, te da će trebati godine da se popravi učinjena šteta.

"Potreban odgovoran odnos u vezi osjetljivih pitanja"

U ime poslaničkog kluba Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije, pitanje Krivokapiću postavio je poslanik i potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić. Premijera je pitao da li zbog ekspertskog stava ministra pravde Vladimira Leposavića, povodom poznatih dešavanja na prostoru Srebrenice od prije 26 godina, parlamentarna većina 27. saziva Skupštine može računati na zajednički rad u 42. Vladi.

"Saopštili ste da će ministri biti nedodirljivi, ali tražite sada Leposavićevu ostavku. Ministar pravde je jedna od ključnih figura u procesu neophodnom diskontinuiteta sa prethodnim načinom vladanja", kazao je Bulajić.

Istakao je da se moralo čuti ekspertsko mišljenje Leposavića.

"Pa da ga prihvatite bez obzira ako nijeste saglasni s njim, jer dužnost je premijera da štiti svoje ministre", naveo je poslanik.

Bulajić je naveo da stav ministra Leposavića dijele svi iz koalicije "Za budućnost Crne Gore". Dodao je da jegov rad u Vladi obilježen je radom na Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i Temeljnom ugovoru sa SPC. 

"Jednog dana kad ne bude ove Vlade, ona će se pamtiti upravo po tome. Kad kažete da ste nezadovoljni radom Leposavića, upitajte se da li neko drugi nezadovoljan vašim radom", rekao je Bulajić u Skupštini.

Predsjednik Vlade kazao je da se ne slaže da se u slučaju iznošenja stavova ministra Vladimira Leposavića, o tome da li se u Srebrenici desio genocid, radilo o ekspertskim stavovima. Kriviokapić ističe da je riječ o njegovom ličnom stavu o pitanju koje dijeli crnogorsku javnost, a koje mu je postavljeno kao poslaničko pitanje i za koje je, kako navodi, imao dovoljno vremena da razmisli na koji način će na njega odgovoriti.

„U slučaju iznošenja svog stava o pitanju koje najosjetljivije dijeli javnost i na koje će najosjetljivije reagovati dio poslanika opozicije koje to pitanje prirodno pogađa, odgovorio je na pitanje koje se poslednjih mjeseci članovima Vlade i dijelu vladajuće skupštinske većine postavlja najmalicioznije, kao takozvano goruće pitanje koje u suštini nema nikakve veze sa Crnom Gorom. Uporno pitanje o Srebrenici ima veze samo sa manipulacijom i željom da se neko ograđuje ili upada u namjerno postavljene zamke. A u najčitljivijoj pozadini ostaje želja opozicije da se sadašnjoj vlasti kojoj se ne može spočitavati ništa od onoga što je uradila prethodna vlast, pa ni Srebrenica do koje su devedesetih vodili i putevi tada vladajućeg DPS-a, a kojima pitanje o tome šta misle o svojoj politici devedesetih koja je dovela do Srebrenice nikada nije postavljeno, može naći nešto za šta bi se opozicija uhvatila kako bi izbjegla odgovore o svojoj neodgovornosti, kriminalu i korupciji svog nekadašnjeg rada“, kazao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić odgovarajući na pitanje Strahinje Bulajića iz Kluba poslanika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije.

Krivokapić je ponovio da u odgovoru ministra Leposavića da je spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid kada se to nedvosmisleno utvrdi, ministar nije iznio svoj ekspretski stav, već svoj lični na koji, kao ministar u javnom obraćanju poslanicima i javnosti, kako ističe premijer, nema pravo.

„Ovo prije svega jer kao ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava dobro zna da nema pravo da osporava ili smatra da nije utvrđeno nešto što je pravosnažnim presudama međunarodnih sudova presuđeno kao genocid, a što je takođe potvrđeno Deklaracijom o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, koju je crnogorska Skupština usvojila 2009. godine, koju, kao ministar mora poštovati“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića.

Krivokapić je naglasio da je predlog za razrješenje uputio ne samo zbog izjave Leposavića o tome da li se u Srebrenici dogodio genocid, već zbog toga što nije bio zadovoljan njegovim radom.

„Kao odgovoran premijer nemam pravo da tolerišem nečiji nerad ili rad koji ne opravdava povjerenje koje sam mu lično dao prilikom predlaganja sastava Vlade. Dakle, dao sam šansu ministru Leposaviću da Crnu Goru zajedno i odgovorno povedemo evropskim putem kao jedinim mogućim, ali on moje povjerenje nije opravdao. Svako dalje polemisanje oko pozadine moje odluke da predložim njegovo razrješenje vodilo bi intrigarenju i razgovoru o onome o čemu ne želim da govorim, iz poštovanja prema njegovoj još uvijek aktuelnoj ministrskoj poziciji ali i Vladi, jer pozadine odluke koje on nesumnjivo zna, treba da ostanu u domu kom one i pripadaju, u Vladi Crne Gore“, kazao je Krivokapić.

Krivokapić je saopštio da kao premijer i menadžer tima Vlade ima pravo i dužnost da predloži smjenu onog člana koji svoj posao nije obavljao kako treba.

„Ovo prije svega zbog građana Crne Gore ali i skupštinske većine čije povjerenje Vlada mora opravdati, sa čijom voljom se niko ne smije igrati i čiju pobjedu i ugled koji je nova vlast nesumnjivo stekla u međunarodnoj zajednici niko ne smije dovesti u pitanje, a naročito ne član Vlade. Na ovako odgovoran put obavezani smo povjerenjem građana Crne Gore, ali i Sporazumom koji su zaključili nosioci tri pobjedničke liste na avgustovskim izborima i svaki član Vlade moraće najodgovornije poštovati odredbe tog Sporazuma koji je i zaključen da bi se izbjeglo neslaganje ili razilaženje u pitanjima o kojima parlamentarna većina možda ne razmišlja isto, ali je zaključen kao uslov sloge, da bi se posvetili onome zbog čega smo dobili povjerenje naroda, borbi protiv kriminala i korupcije kao najvažnijem pitanju za opstanak Crne Gore. Podnošenjem predloga za razrješenje ministra Leposavića iznio sam svoj stav o tome da on ne treba da bude dio Vlade koju predstavljam, i u tom mom predlogu je sadržan sav odgovor na Vaše poslaničko pitanje“, zaključuje se u odgovoru premijera Zdravka Krivokapića.

Odlukom o državljanstvu ne pravi se etnički reinženjering

Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva ne pravi se genetički i etnički reinženjering, kazao je premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da bi se njenom izmjenom ispravila nepravda, a dio građana ostvario svoje dugo čekano pravo. On je to rekao u odgovoru na pitanje šefa poslaničkog kluba Bošnjačke stranke (BS), Ervina Ibrahimovića, da li je Vlada odustala od namjere da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva.

“Inicijativa Vlade da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i da izmijeni Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva zabrinula je sve dobronamjerne građane, posebno naše državljane koji se nalaze trenutno van Cme Gore”, naveo je Ibrahimović.

Riječ je, kako je kazao, dominantno o pripadnicima manje brojnog naroda, koji se iz opravdanih razloga privremeno nalaze van svoje domovine.

Krivokapić je u odgovoru Ibrahimoviću, kazao da je jedan od značajnih elemenata koji opredjeljuje rad Vlade, da sve diskriminatorske zakone treba dovesti na mjeru vladavine prava.

“Brine me, kao čovjeka, jedna neprincipijelnost. Odluka koju spominjete je mijenjana od početka do 2018. godine četiri puta i vrlo vješto korišćena da ne bi potencijalni državljani Crne Gore mogli da dobiju pravo glasa”, naveo je Krivokapić.

On je saopštio da će tekst izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta, sa izvještajem nakon javne rasprave, koja još traje, biti dostavljen skupštinskom Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

„Takođe, isto će biti učinjeno i sa Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva", naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, Vlada na ovaj način pokazuje da želi da podstakne parlamentarnu debatu i dogovor oko izbornog zakonodavstva, “a gore navedeni propisi svakako su prirodan dio tog sistema.”

On je kazao da se Odlukom o državljanstvu ne pravi nikakav genetički i etnički reinženjering nego se ispravlja nepravda.

“Pošto je dio crnogorske javnosti negodovao zbog Odluke o državljanstvu, ovom prilikom ponovo poručujemo da nema nikakve diskriminacije, a još manje potrebe da se širi panika i uznemiravaju građani, koji žive u Crnoj Gori i van nje”, kazao je Krivokapić.

On je rekao da bi se, izmjenom postojeće Odluke, koja bi postala usklađena sa Ustavom i Zakonom o crnogorskom državljanstvu ispravila nepravda i jedan dio građana bi ostvario svoje dugo čekano pravo.

Krivokapić je istakao da cilj ove Vlade nije da bilo kome oduzme državljanstvo, niti će se to dogoditi, već da sa najvećom mogućom sigurnošću utvrdi koliko ljudi zaista živi u Crnoj Gori i ima pravo glasa.

Ibrahimović je kazao da izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta dotiču pretežno manjine.

“U Crnoj Gori ima 62 hiljade raseljenih i interno raseljenih lica. Od tog broja, barem 50 odsto ima pravo da u određenom periodu dobije crnogorsko državljanstvo, i nemam ništa protiv toga, ali će to uticati na demografsku strukturu u Crnoj Gori”, naveo je Ibrahimović.

Govoreći o dijaspori, on je rekao da ti ljudi ne osjećaju iskreni poziv od Krivokapića.

"Mi kao država treba da shvatimo njihove potrebe. Ali ako im šaljemo ovakve nedefinisane zakone, nije to dobar poziv", kazao je Ibrahimović.

Krivokapić je rekao da Vlada želi da dodatno osvijetli i učini jasnom činjenicu da nijedan crnogorski državljanin neće ostati bez državljanstva matične države.

"Kao i nepobitnu činjenicu da je naša dijaspora bila i biće neraskidivi dio Crne Gore. Prema svojoj dijaspori, Crna Gora se uvijek odnosi sa posebnim senzibilitetom, imajući u vidu da je ona sastavni dio crnogorskog bića, kao i da igra važnu ulogu u razvoju društva", naveo je Krivokapić.

On je rekao da je neko pobunio kompletnu dijasporu na prostorima EU i Amerike.

“I nadam se da će to da se izgladi na zadovoljstvo svih nas”, zaključio je Krivokapić.

"Interes gostiju Crnoj Gori donosi samo boljitak"

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je Krivokapića da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od tog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi – Trebinje.

Krivokapić je, u odgovoru, naveo da su u svim obilascima lokalnih samouprava imali tačan set problema koji muče građane.

"Vrijeme "njihovi i naši" treba da se promijeni. Nakon razgovora sa gradonačelnikom Herceg Novom, krenuli smo u proučavanje problema koji se tiču te opštine. Postavlja se pitanje - zašto su građani Herceg Novog bili građani drugog reda? Gdje je bila država", kazao je premijer.

Kako je kazao, napravljen je niz intenzivnih razgovora sa koncesionarima.

"U dogovoru sa koncesionarom, napravljena je završna karakteristika koja predstavlja odraz jednog koncesionara i on je prihvatio da se put uradi za četiri miliona i kako bi put već u maju mogao biti slobodan", naveo je predsjednik Vlade. 

Istakao je da će biti napravljen ključni pomak, te da već u maju neće biti rampi. 

Bogdanović je kazao da podržava oduzimanje koncesija i podizanje rampi na putu. 

Dodao je da će njihova politika uvijek biti  "politika kreiranja olakšica i šansi za razvoj, a ne politika nameta i zatvaranju prema regionu".

"Cijena koju su putnici plaćali na tom putu je brojne goste odvraćalo od Herceg Novom. Kome je to odgovaralo, u čijem je interesu. Interes gostiju nama može donijeti samo boljitak", poručio je Bogdanović. 

O Budžetu, privredi...

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević pitao je premijera zašto je Vlada odbila predloge zakona SDP-a o smanjenju opterećenja po osnovu rada, kao i o kreiranju garantnih šema za pomoć privredi.

"Za samo pet mjeseci, nezaposlenost je porasla 30 odsto. To što vam se o Budžetu ne raspravlja, vjerovatno ima neku vrstu političu pozadinu... Mjera nema jer ste vi prva Vlada koja je poslala Budžet da ima retroaktivno dejstvo. Vi ste, prema Budžetu, predvidjeli da akcize omoguće 28 miliona u budžetu. Ja Vas pitam gdje Vam je Zakon o izmjenama i dopunama akciza, taj Zakon nije dolazi", kazao je on.

Konjević je pitao Krivokapića i šta je Vlada uradila na kreiranju povoljnijeg biznis ambijenta u uslovima krize i kako komentarišu kritike Američke privredne komore da donose odluke suprotno interesima biznis zajednice i investitora.

Krivokapić je kazao Konjević ima običaj da širi teme "kako mu odgovara".

"Ako sam napravio neki previd, to je znak da nemam iskustva kao vi. Da li Vi možete da predvidite kakva će biti turistička sezona..."

Premijer je Konjeviću rekao da na brojne negativnosti nije bio toliko agilan. 

Predlog budžeta je rađen onako kako je najbolje i najtransparentnije, poručio je Krivokapić.

"Nacrt Budžeta, koji je trajao više od tri mjeseca, korišćene su najbolje tehnike i tehnologije. Zašto se nijeste uključili? Zašto spočitavate Vladi sve moguće negativno", pitao je premijer. 

Konjević je premijeru rekao da ga je on glasao 2015. godine za predsjednika Upravnog odbora akreditacionog tijela.

"Ni na jednu moju opasku o budžetu i akcizama, nijeste odgovorili. Vi ste i mojim glasom birani za funkcionera Vlade DPS-SDP-BS 2015. godine. Ja sam Vam postavio političko, korektno, pitanje i citirao izjavu koju su svi prenijeli", dodao je on. 

O pitanju Prevlake 

Vlada planira da formira komisiju koja će, u dogovoru sa Hrvatskom, pokušati da riješi pitanje Prevlake, kazao je premijer Zdravko Krivokapić, dodajući da to otvoreno pitanje ne može biti prepreka za napredovanje Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Krivokapić je to kazao tokom Premijerskog sata, odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije Danijele Đurović šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja sa Hrvatskom.

On je rekao da Vlada namjerava da formira komisiju koja će, u dogovoru sa hrvatskom stranom, pokušati da riješi taj vrlo složen i kompleksan problem.

Krivokapić je kazao da je, govoreći o privemenom sporazumu Crne Gore o razgraničenju sa Hrvatskom iz 2002. godine, potrebno precizirati da je tačan naziv tog sporazuma “Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu” koji je potpisala SRJ uz učešće predstavnika tadašnje Crne Gore.

„Insistiranje na kolokvijalnom nazivu “privremeni sporazum” sugeriše privremenost sporazuma, iako se iz završnih odredbi Protokola jasno može zaključiti da se radi o privremenosti režima uz južnu granicu, režima čije vremensko trajanje nije ograničeno rokovima u samom Protokolu, već naprotiv, ima vremenski otvoreno trajanje kroz odredbu koja kaže da će taj režim važiti “sve dok se strane ne dogovore drugačije”“, kazao je Krivokapić.

On je naveo da je u obavezi da ne otkriva sve detalje iz pregovora, imajući u vidu da je dokumentacija koja se tiče tih pregovora označena stepenom tajnosti.

„Ali neću prekršiti obavezu zaštite tajnih podataka, ako Vam saopštim da su dosadašnji pregovori, koji su se odvijali van očiju javnosti, uz saglasnost strana, pokazali postojanje značajnog stepena međusobnih razlika, prije svega oko interpretiranja, ali i definisanja predmeta teritorijalnog spora“, rekao je Krivokapić.

Kako je kazao, Hrvatska smatra da Protokol iz 2002. dopušta samo razgraničenje na moru i da o postojećem privremenom razgraničenju na kopnu Prevlake ne treba pregovarati, dok Crna Gora smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica.

„To neslaganje predstavlja možda i glavni razlog zbog kojeg nijesu uspjeli dosadašnji pokušaji da se postigne definitivno razgraničenje“, istakao je Krivokapić.

On je saopštio da je, da bi spor bio predat ad hoc arbitražnom sudu, potrebno da obje strane potpišu tekst specijalnog sporazuma kojim zvanično iskazuju obavezu prihvatanja i izvršenja presude tog suda, ali takođe i da potvrde tim sporazumom da su se usaglasile oko predmeta spora.

„Crnogorska strana, što znači i ja kao premijer, uvjeren sam, ako postoji dobra volja može se postići dogovor o predmetu spora, što bi moglo otvoriti put ne samo za arbitražu, već i mogućnost da se spor riješi ili čisto bilateralnim ugovorom ili pred Međunarodnim sudom pravde“.

On je kazao da je tačno da je EU u Strategiji proširenja navela da neće uvoziti bilateralne sporove, ali i da je Hrvatska postala članica Unije, iako nije definitivno riješila teritorijalne sporove koje i danas ima.

„Vjerujem da države članice EU, kao i one koje to žele postati, nakon učlanjenja mogu imati i privremene dogovore, kreirati i prihvatiti političke i druge instrumente, koji omogućavaju njihove međusobne dobrosusjedske odnose, razvijanje obostrano korisne bilateralne saradnje i spriječavanje pograničnih i graničnih incidenata, bez obzira što nijesu definitivno riješili neko otvoreno pitanje ili teritorijalni spor“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da su Crna Gora i Hrvatska, kroz dosadašnje poštovanje Protokola, pokazale da ovo produženo otvoreno pitanje oko Prevlake ne može biti prepreka za dalje napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.

"Sagledavanjem dosadašnjih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore u pravcu evropskih integracija, kao prepreka za brže napredovanje ponovljeno se navode slabi rezultati u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, loša zaštita novinara, kao i problemi oko stvaranja uslova za poštene i slobodne izbore, ali ne i pitanja vezana za rješavanje otvorenog pitanja Prevlake između Crne Gore i Hrvatske“, zaključio je Krivokapić.

O razrješenju Leposavića

Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović pitao premijera kada očekuje da će se realizovati njegov predlog za razrješenje Leposavića, s obzirom na to da ga je uputio 6. aprila, a da se to pitanje još nije razmatralo u Skupštini.

"Ja i poslanici Socijaldemokrata ćemo glasati za njegovo razrješenje, kad god to dođe na red", kazao je Brajović i pitao premijera je li i on bio jedan od onih iz Vlade koji je Leposaviću čestitao na stavovima o Srebrenici. 

Brajović je dodao i da je Leposavić dao značajan doprinos Zakonu oslobodi vjeroispovijesti.

"Još da odradi ovaj temeljni ugovor, i on može da ide kao junak najkonzervativnijih pristalica i vaših birača", dodao je on. 

Krivokapić je, u odgovoru, zamolio Brajovića da se ne bavi malicioznim pretpostavkama. Kazao je i da su otvorena pitanja na koja treba odgovoriti kada se bude raspravljalo o smjeni Leposavića.

"Nijesam dvoličan, uputio sam zahtjev jasno i precizno. Ja nijesam kalkulator i ne interesuje me da li će neko zbog toga u Parlamentu tražiti povjerenje Vladi. Ja imam posao i mimo ovoga, ja sam ovaj posao prihvatio kao najveću žrtvu, znam da vi to tako ne doživljavate, ali to je vaš problem", rekao je predsjednik Vlade. 

Krivokapić je dodao i da su imali 30 godina da naprave Zakon o parlamentu i Zakon o Vladi.

"Neko želi da ovu Vladu prikaže lošom pred međunarodnom zajednicom. Ko je to, i to će vrijeme kazati. Ova Vlada ne bi trajala da nema naroda. Ovo je pravi dokaz direktne demokratije, jer bi dosad našli modus kako da ostvarite većinu kao ranije u Nikšiću ili u Budvi. Napokon je Crna Gora oslobođena, a vi u tom oslobođenju treba da saučestvujete", kazao je on. 

Premijer je istakao da nije rekonstrukcija Vlade ako ode jedan ministar.

"Bila je praksa da smo imali ministre koji su razriješeni, a neko drugi je koordinirao radom tog resora. Da li mogu da se dese razne varijante, sve je moguće, ali ipak treba da znamo da sve ovo vodi narod", naveo je Krivokapić.

On je kazao da za svoj rad prije svega odgovara građanima.

„I učiniću sve da na rad ove Vlade budu ponosni i građani koji su glasali za promjene i ozdravljenje Crne Gore, kao i oni koji su podržavali ili i danas podržavaju smijenjeni sistem čije je ime samo proceduralno bilo Vlada, a suštisnki, to vidimo svakodnevno, korupcija Crne Gore“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da Vlada radi odlučno i punim kapacitetom, na promjenama koje su, kako je rekao, vidljive i koje će biti sve vidljivije građanima Crne Gore.

Krivokapić je pitao i zašto nema Zakona o Vladi.

“U tom Zakonu o Vladi, priča o razrješenju koju vi sada postavljate je bespredmetna. Zato što se ostavka definiše tako da taj koji je rezriješen i dalje ostaje da radi”, naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje šta je snažnije, ostavka ili razrješenje.

Brajović je rekao da su, računajući da može doći do odugovlačenja prilikom smjene Leposavića, svih 40 poslanika opozicije uputili Interpelaciju za pretresanje pitanja o vođenju politike Vlade u oblasti pravosuđa i ljudskih prava.

“Biće i Zakon o Skupštini i Zakon o Vladi. Kad ste prisutni u ovom domu, onda ste neko ko odgovara na pitanja poslanika, građani su birali poslanike, a poslanici vas. Ono što je važno je kakav će biti vaš odnos kad se ovdje bude izjašnjavalo o Leposaviću”, kazao je Brajović.

On je rekao da u postupcima Krivokapića nema ništa ni od pomirenja ni od transparentnosti.

“Tenzije i podjele u Crnoj Gori nikada nijesu bile veće nego danas”, ocijenio je Brajović.

On je, govoreći o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), rekao da je on tajan, ali svakako organizovan.

“Ko radi na njemu, ko učestvuje u pregovaranju? Jedino što mogu da vidim je da očigledno rade oni koji ga pišu, a to je SPC”, naveo je Brajović.

On je kazao da, iako ne zna šta u njemu piše, zna da je ugovor s konstrukcionom greškom.

“Jer ne postoje dvije strane ugovaranja, samo jedna, to je SPC”, rekao je Brajović.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić najavio je da se na sjednici parlamenta, zakazanoj za 11. maj, u okviru tačke izbori imenovanja i razrješenja razmatrati sva pitanja koja se tiče kadrovske problematike.

"Vratiti pare, mjera patriotizma"

Poslanica "Crno na bijelo” Božena Jelušić pitala je Krivokapića da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata u skladu sa nadležnostima, kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera i koje značajno opterećuju javne finansije, a čijim bi se ograničavanjem ili ukidanjem omogućila pravednija raspodjela tereta krize na sve građane.

"Kada bismo demotivisali prodore po dubini, vjerovatno bi bilo više zanimanja da se pomogne u socijalnoj sferi", kazala je, između ostalog, Jelušić.

Istakla je da od Vlade očekuje da svakog dana kažu koju su uredbu na štetu građana ukinuli, te da očekuje da se ukine uredba o stanovima.

"Da se preispitaju i ostali oblici privilegija. Mislim da je moguće kresanje brojnih privilegija", poručila je ona. 

Premijer, Zdravko Krivokapić, kazao je da nije dovoljno izmijeniti jedan zakon, te da se u Crnoj Gori često ukidanjem jednog zakona, ugrožava drugi. On je, u odgovoru poslanici Jelušić, kazao da u martu imamo 137 osoba koje primaju nadoknadu po prestanku funkciju, i taj izdatak na mjesečnom nivou iznosi 181.313 eura u neto iznosu, a u bruto 293.619 eura.

"Koliko se država siromaši, toliko se neko bogati. Upravo zbog toga želimo da napravimo uravnoteženje u tom dijelu. Nemamo potpunu sliku koliko to automobila imamo u vlasništvu države. Ista situacija je sa državnom imovinom", kazao je Krivokapić.

Poručio je da će se formirati Radni tim, koji će donijeti određene uredbe.

"Garantujem da niko u ovoj Vladi neće biti tretiran kao funkcioner i mimo bilo kojeg drugog građanina. Ako želi da rešava stambena pitanja, to će rešavati bez privilegija i povlastica", rekao je predsjednik Vlade. 

Krivokapić je poručio da je mjera patriotizma "vratiti pare".

"Ja plaćam svoj telefon, da nema procjene bezbjednosti išao bih pješke do posla, ali to ne mogu zbog vaših komita. Radim najmanje 16 sati, radim i subotom i nedjeljom, ali ne tražim bilo kakvu materijalnu nadoknadu, već mi treba da zajedno preporodimo Crnu Goru", kazao je Krivokapić.

"Nađite mi u prethodnoj Vladi nekoga ko se odrekao plate koja je možda četiri ili pet puta veća nego sadašnja i postao ministar. Nađite mi državnog sekretara koji se odrekao svoje plate, koje nijesu tako male, jer su bili dobri advokati... Toga bi bilo još više, da ne šaljete poruke, takvog karaktera, koje kažu - mi se brzo vraćamo na vlast", dodao je premijer. 

Proceduralna reagovanja

Poslanik DPS-a, Danijel Živković, saopštio je da nije dobio odgovor od ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava, Vladimira Leposavića, o ugovoru sa SPC. 

I poslanik GP URA, Miloš Konatar, reagovao je proceduralno povodom prijetnji potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću iz određenih kriminalnih krugova - kako je kazao, potrebno je iz parlamenta poslati poruku u cilju borbe protiv organizovanog kriminala.

Poslanik SDP-a, Raško Konjević, reagovao je proceduralno na početku sjednice i kazao da premijer Zdravko Krivokapić ne poštuje proceduru, te da nije dobio odgovore na pitanja poslata njegovom Kabinetu.

"Ja četiri mjeseca na dva pitanja na mogu da dobijem odgovor. Ključna poruka premijera, kada smo ga birali, je bila transparentnost. Molim da nađemo vrstu mehanizma da se Vlada pojavljuje svaki mjesec, a da nam premijer ne odgovara na pitanja", kazao je Konjević. 

 

Пратите нас на

Коментари38

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније