Izvor: Radio Crne Gore [ I. P. ]

ZENOVIĆ OČEKUJE

EK da pohvali CG u borbi protiv kriminala

Posjeta predsjednice Evropske komisije predstavlja simbolički, politički i diplomatski povratak Evropske unije (EU) Zapadnom Balkanu, ocijenio je politikolog Predrag Zenović.

Vjeruje da će evropski lideri naredne sedmice na samitu u Sloveniji potvrditi evropsku perspektivu regiona.

Zenović u intervjuu za Radio Crne Gore kaže kako očekuje da će u predstojećem izvještaju o Crnoj Gori Evropska komisija pohvaliti borbu protiv korupcije i kriminala, te ekonomsko-finansijski sistem.

RCG: Brisel želi Crnu Goru u EU - ključna je poruka posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Još jednom smo čuli da je Crna Gora lider na evropskom putu, ali i decidirano upozorenje da ne smije biti nazadovanja.  Kako Vi tumačite stavove predsjednice Evropske komisije?

Zenović: Nema sumnje da posjeta predsjednice Evropske komisije predstavlja simbolički, politički i diplomatski povratak EU Zapadnom Balkanu. Stavovi koje smo čuli su na tragu politike koja nam jasno stavlja do znanja da u tom partnerskom odnosu EU i zemalja kandidata moraju da postoje određeni alati kojima se mjeri da li država ispunjava određene uslove i da postoje ključne oblasti u kojima napredak mora biti evidentan. Cjelokupnoj političkoj eliti je ponovljeno da u tim oblastima ne smije biti nazadovanja.

RCG: Fon der Lajen je naglasila potrebu političkog dijaloga, prevazilaženja podjela i nezavisnosti pravosuđa za dalji proces pristupanja. Je li tako domaćim političarima jasno nacrtala mapu koraka neophodnih za napredak na evropskom putu?

Zenović: Upravo je to možda jedna razlika u odnosu na poruke koje smo do sada dobijali iz Brisela. Ova je krenula upravo sa potrebom za političkim, odnosno društvenim dijalogom. Čini se da Crna Gora, od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti 2019. preko svih dešavanja koja su uslijedila, više nije bila prepoznata kao jedna stabilna politička zajednica. Činjenica da je došlo do mirne tranzicije vlasti je jedan dobar signal koji smo mi poslali EU, ali ono što se desilo, uključujući nedavna dešavanja na Cetinju, bilo je znak upozorenja za EU. Čini se da pitanje stabilnosti, prevazilaženja podjela i političkog dijaloga mora biti tema broj jedan u Crnoj Gori. Naravno, slijedi ono što nije prestalo i neće nikada prestati da bude uslov, a to je nezavisno pravosuđe, borba protiv korupcije i da političke elite pokažu kapacitet da sve to iznesu.

RCG: Posjeta Ursule fon der Lajen posebno je značajna u kontextu samita EU-Zapadni Balkan, koji će se naredne sedmice održati u Sloveniji. Šta Crna Gora i susjedi mogu očekivati od tog skupa, hoće li čelnici Unije potvrditi evropsku perspektivu regiona?

Zenović: Mislim da je gotovo izvjesno da hoće. To neslaganje koje postoji između manjeg broja članica  u pogledu evropske perspektive Zapadnog Balkana je rezultat izborne dinamike i političkih prilika u tim državama, ali i riješenosti da nove članice uslovljavaju ispunjavanjem određenih uslova, koji se dominantno odnose na vladavinu prava. To znači da naša evropska perspektiva, kao i bilo koje druge države aspiranta, nikada nije bila bezuslovno garantovana. Mislim da će se takva poruka - jedno ohrabrenje i novi entuzijazam poslati Zapadnom Balkanu.

RCG: Posljednjih dana, regionalnu javnost uzburkao je interni dokument koji je objavio Rojters, u kojem stoji da EU više ne može da garantuje sigurno članstvo balkanskim državama. Portparolka Evropske komisije je to demantovala. Ima li, po Vama, razloga za brigu kada je u pitanju raspoloženje za proširenje u bogatijim članicama, poput Danske, Francuske i Holandije?

Zenović: EU je složen organizam, tako da je sasvim normalno da se javi zamor od integracija u državama koje u ekonomskom ili socijalnom smislu trpe od integracija ekonomski manje moćnih zemalja. Dakle, 75% građana Crne Gore je uvjereno da je EU pravi izbor. Ova Vlada je istakla da je to njen i strateški i spoljnopolitički prioritet. Važan je i geopolitički kontext jer postoje određeni momenti (možda je baš sada taj momenat) kada EU prepoznaje da joj je važno da utvrdi svoju teritoriju, svoj prostor uticaja i u tom će prostoru možda važnu ulogu igrati Zapadni Balkan. Važno je da politička elita koji voda cijeli proces pregovaranja prepozna te situacije i iskoristi priliku kada raspoloženje u Briselu i ostalim prijestonicama EU bude prisutno.

RCG: U oktobru nas čeka i godišnji izvještaj Evropske komisije. Burna je godina za nama, imajući u vidu sve što se dešavalo nakon 30. avgusta prošle godine. Gdje možemo očekivati kritike, gdje pohvale?

Zenović: Čini mi se da tu neće biti nečeg specijalno novog. Biće tu riječi o bezbjednosno-političkim aspektima svega onoga što se dešavalo prethodnih mjeseci. Naravno, tu je problem kohabitacije, sporost i neodlučnost u formulisanju političke volje za neke važne reformske procese. Vjerujem da će pohvale stići za neke institucionalne aranžmane koji se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i za neke konkretne akcije na tom planu. Očekujem pohvale u oblasti ekonomsko-finansijskog sistema, za ekonomski oporavak u ovom dijelu godine, ali i izražavanje zabrinutosti za epidemiološku situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora.

RCG: I izborni rezultat u Njemačkoj nesumnjivo je važan za evropsku integraciju Z. Balkana. Šta nakon odlaska Angele Merkel? Da li od novog kancelara možemo očekivati isti politički realizam, fokus na region, posvećenost Berlinskom procesu?

Zenović: Angela Merkel je liderka koja je pokazivala pribranost, racionalnost i političku realnost onda kada su lideri nekih drugih zemalja pokazivali neodgovornost. Riječ je o liderki koja je obilježila 21. vijek. Mislim da se odnos prema evropskoj integraciji i Balkanu neće puno promijeniti. Vjerovatno dolazi čovjek koji je po toj opreznosti i pribranosti sličan Angeli Merkel. Njemačka je 2014. pokrenula Berlinski proces. On je dao neke rezultate upravo u toj promociji regionalne saradnje i približavanju Zapadnog Balkana EU. Vjerujem da će se takva politika Berlina nastaviti. Naravno, treba imati u vidu da će, geopolitički, SPD biti malo otvoreniji prema onome što Moskva ima da kaže o svemu, pa i o Balkanu. Treba pratiti kako će se ta situacija na geopolitičkom i diplomatskom planu dalje odvijati.   

Bojana Milićević