MANS USTAVNOM SUDU

Odbaciti inicijativu DPS-a,BS i HGI

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora poslala je odgovor Ustavnom sudu na inicijativu grupe poslanika Demokratske partije socjalista, Hrvatske građanske inicijative i Bošnjačke stranke za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o finansiranju političkih partija.

Kako je saopšteno iz MANS-a, odgovor je poslat Ustavnom sudu kako bi sudije, prilikom odlučivanja, na raspolaganju imale sve pravne argumente, imajući u vidu da ih je Skupština ignorisala.

Iz MANS-a su podsjetili da je 28. februara grupa poslanika DPS-a, HGI i BS podnijela predlog za ocjenu ustavnosti odredaba skoro svih ključnih izmjena Zakona. 

“Taj predlog je dostavljen na izjašnjenje Skupštini Crne Gore, koja je iz nerazumljivih razloga ignorisala poziv Ustavnog suda da pruži odgovor na navode predloga, a niko drugi nema status učesnika u ovom postupku i mogućnost da odgovori na navode predloga poslanika”, navodi se u saopštenju.

MANS navodi da je, iako nema takvu pravnu mogućnost, Ustavnom sudu dostavio ključne činjenice, kako sudije ne bi imale prostora da se pozivaju na, kako su naveli, neobavještenost, zbog izostanka odgovora Skupštine.

“Predlog grupe poslanika dijela vladajuće strukture za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija u cjelosti je neosnovan i nerazumljiv”, ocijenili sui z MANS-a. 

Prema njhovim riječima, tako podnosioci tog predloga osporavaju predmet zakona, sa prigovorom da se njime propisuje niz zabrana i ograničenja, dodajući da se tako krše brojne odredbe Ustava ne precizirajući koje, posebno iz razloga što zakonodavac ima ustavno ovlašćenje da donosi zakone i u tim zakonima propisuje i zabrane i ograničenja.

“Dalje, u predlogu se paušalno navodi da se osporenim odredbama derogira primjena drugih zakona, ali se ne navodi o kojim konkretnim zakonima je riječ”, naveli su iz MANS-a.

Kako su dodali, Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje ni usklađenost osporenog zakona sa drugim zakonima, o čemu se takođe više puta izjašnjavao u svojim odlukama.

“Nesporno je da navedeni Zakon o finansiranju političkih partija, uključujući i njegove poslednje izmjene i dopune, predstavlja lex specialis koji može i za cilj ima regulisanje finansiranja redovnog rada i izbornih kampanja političkih partija, ali i sprječavanje zloupotrebe privatnih i državnih sredstava i javnih ovlašćenja za potrebe tih kampanja i redovnog rada političkih partija”, smatraju u MANS-u.

Oni su ponovili da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija ne derogira se ni jedan drugi zakon u pravnom sistemu Crne Gore, već se, kako su ocijenili, ograničava korišćenje određenih prava i mehanizama propisanih drugim zakonima u veoma kratkom periodu, neposredno prije i nakon izbora, kako bi se onemogućilo uticanje na slobodnu volju birača od strane partija na vlasti koja je temelj demokratije i pravnog poretka u Crnoj Gori.

“Upravo tim Zakonom štite se ključne odredbe Ustava Crne Gore koje propisuju da „građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika”, te da se „ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izabrane volje građana na demokratskim izborima u skladu sa zakonom” jer onemogućavaju da bilo ko, ko u svojim rukama ima poluge moći, utiče na slobodnu volju građana koji imaju pravo glasa”, kazali su iz MANS-a.

Na taj način direktno se, kako su naveli, štiti i član Ustava koji propisuje da je „biračko pravo opšte i jednako”, a da su „izbori slobodni i neposredni, a glasanje je tajno”.

“Zakon o finansiranju političkih partija ne ograničava bilo koje ljudsko pravo ili slobodu, već jedino ograničava prostor za zloupotrebe tako što onemogućava isplate bilo koje naknade u značajno većem obimu nego što se to čini van izbornog procesa”, poručili su iz MANS-a. 

Pravo je zakonodavca, kako su dodali, da takva rješenja propisuje, bez obzira, ali i tim prije što je to suprotno interesima onih koji imaju najveću mogućnost zloupotreba.

“Pozivanje da se navodno krše ljudska prava odredbama koje treba da suzbiju zloupotrebe i izvršenje krivičnih djela koja se vrše na organizovan način, predstavlja ništa drugo nego apsurd sličan onome kada bi kriminalac tvrdio da mu se krši pravo na pretpostavku nevinosti, pravo na privatnost, pravo na zaštitu podataka o ličnosti, pravo svojine, sloboda preduzetništva i pravo na rad, tako što se otkriva i sprječava u vršenju krivičnog djela”, saopštili su iz MANS-a.

Oni smatraju da sve navedeno pokazuje nužnim i legitimnim propisivanje zabrana kako je to urađeno osporenim zakonom, uz podsjećanje da Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje cjelishodnost zakosnkih odredbi ili praktične razloge za njihovo donošenje, koji su više nego očigledni.

“Stoga proizilazi da je predlog dijela vladajuće strukture očigledno neosnovan, zasnovan na zloupotrebi prava i suprotan obavezama Crne Gore iz procesa evropskih integracija, ali i obavezama koje država ima prema svojim građanima, a to je da povrati povjerenje u izborni proces, koji je temelj demokratije i našeg pravnog poretka”, kazali su iz MANS-a.

S tim u vezi, kako su dodali, MANS još jednom poziva Ustavni sud da u ovom slučaju pokaže političku nepristrasnost i donese rješenje o odbacivanju predloga grupe poslanika iz vladajuće koalicije i na taj način pomogne, a ne uspori, proces evropskih integracija Crne Gore.

“Na kraju, pozivamo građane da prijave svako kršenje ovog propisa, odnosno saznanje da je došlo do zloupotrebe državnih sredstava na bilo koji način”, zaključili su iz MANS-a.

(Mina)