NE MIJENJATI PRIORITETE

Vukadinović: Odgovorna vanjska politika CG

Vlada Crne Gore se opedijelila za ulazak u NATO i to je javno stavljeno do znanja vodećoj sili SADu, članicama NATO-a , a o tome je upoznata Rusija. Ulazak u vojnopolitički savez donosi određene obaveze, međutim to ne znači da Crna Gora mora prekinuti dobre odnose s Rusijom. Mogu se očekivati nezadovoljstva Rusije, ali neće biti narušeni odnosi, rekao je u intervjuu Pobjedi Radovan Vukadinović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu.

Komentarišući aktuelnu krizu u Ukrajini, naredni samit NATO -a u Velsu i poziciju Crne Gore na globalnoj sceni, Vukadinović je istakao da se u budućnosti mora zadržati sadašnja vanjsko-politička strategija Crne Gore i da se nikako ne smiju mijenjati vanjskopolitički prioriteti.

Odgovarajući na pitanja može li se sada napraviti realna prognoza oko poziva Crne Gore u NATO i hoće li to biti na samitu u Velsu, Vukadinović je rekao da glavno pitanje koje crnogorsku javnost zanima odnosi se na to da li će Crna Gora dobiti poziv za ulazak u NATO.

„Sada postoje znaci koji govore tome u prilog, ali se isto tako čuju razmišljanja koja ističu u prvi plan činjenicu da sastanak u Velsu nema na dnevnom radu pitanje proširenja. Ne uzlazeći u velika predviđanja, može se reći da će odluka biti donesena vjerovatno uoči samog sastanka“, smatra on.

Na pitanje da li je realno da Crna Gora do 2020. postane članica EU Vukadinović je odgovorio da sadašnja situacija u EU ukazuje da su ekonomska kriza i strukturalni problemi Unije uzdrmali temelje EU i da će ona biti prvenstveno zaokupljena pitanjima rješavanja svojih unutrašnjih problema.

„Ako se tome doda i ukrajinska situacija, onda čitav eventualni proces proširenja može postati udaljen cilj, koji će imati sve manje pobornika unutar EU. Samim tim teško je pretpostaviti da bi Crna Gora, bez obzira na to što je malena i što je napravila niz pozitivnih i dobrih koraka, mogla ući u EU do 2020. godine“, naveo je on.

Vukadinović je istakao da se ulazak Hrvatske u EU dogodio u najgorem mogućem trenutku kada je EU bila zahvaćena dubokom krizom i kada su u Hrvatskoj na vidjelo počeli izlaziti veliki problemi vezani za pad BDP-a, rast nezaposlenosti, korupciju i nestabilnost političkih struktura.

„Zemlja je bila nepripremljena za ulazak u EU i to se danas najbolje ogleda u činjenici da se čak ni sredstva koja bi se mogla dobiti iz EU ne mogu dobiti i da je RH vjerovatno prva zemlja članica koja više uplaćuje u EU nego što iz nje dobija. Interes građana za EU je splasnuo i čak oni pozitivni elementi, poput otvorene mogućnosti za povećanje izvoza, slobodnija putovanja, odlazak dijela radne snage, nisu dovoljni da stvore pozitivno mišljenje o vrijedostima članstva. S druge strane, NATO je u RH bio prihvaćem bez velike euforije, ali pokazalo se u ovih pet godina da je on postao konstanta hrvatske vanjskopolitičke strategije i da nema niti jedne političke stranke niti građanske grupacije koja bi bila protiv hrvatskog članstva u NATO-u. U vrijeme ukrajinske krize, u RH se ona doživljava na mnogo mirniji način, jer se smatra da je RH u sistemu velikog i snažnog vojnopolitičkog saveza i modernog svijeta“, naglasio je Vukadinović.