PREDAVANJE U BEČU

''EU da pomogne u najtežim dionicama''

Reforme su moguće samo u politički stabilnom okviru, uz održivu socijalnu stabilnost i ekonomski razvoj, ocijenio je premijer Milo Đukanović, navodeći da Evropska unija (EU) treba da pomogne balkanskim državama u savladavanju najtežih dionica.

Đukanović je, na poziv Karl Renner Instituta, na Bečkoj diplomatskoj akademiji održao predavanje na temu Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji.

On je podsjetio da je sa Crnom Gorom u pregovorima počeo novi pristup, u kojem su poglavlja 23. i 24. ključ procesa i mjera ukupnih reformskih kretanja.

“ To je veliki uspjeh za jednu od najmlađih i najmanjih balkanskih država, koja je poslije gotovo jednog vijeka, tek prije osam godina, opet postala nezavisna”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora neophodni entuzijazam na evropskom putu crpi iz savremenih civilizacijskih tekovina koje baštini crnogorsko društvo.

“Kao i čvrstu opredijeljenost da u najskorije vrijeme obezbijedimo članstvo u NATO. Na Samitu u Kardifu potvrđena je spremnost Alijanse da se Crna Gora pozove do kraja iduće godine, ne čekajući novi Samit”, podsjetio je Đukanović.

On je kazao da, objektivno, značaj Crne Gore za stabilnost i razvoj dobrosusjedske saradnje na Balkanu, prevazilazi njene teritorijalne i populacione dimenzije.

“Danas niko ne spori činjenicu da je Crna Gora posvećeno okrenuta evropskoj budućnosti, i izgradnji efikasnijih državnih institucija i društva vladavine prava po mjeri evropskih standarda. Nažalost, mi smo još uvijek društvo s naslijeđenim i novim podjelama”, ukazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, ohrabruje činjenica da bez obzira na političke razlik, postoji puni konsenzus oko strateškog opredjeljenja za članstvo u EU.

Kad u pitanju region Balkana, naveo je, ocjene o stabilnosti uvijek treba uzeti s dozom opreza.

“To je nešto što nas i dalje brine. Rušenje Berlinskog zida prije 25 godina promijenilo je tok svjetske istorije, uključujući i Balkan. Pokazalo se da je lakše bilo srušiti tu gvozdenu zavjesu, nego mijenjati mentalitet na Balkanu, opterećen nacionalnim pitanjima, strahom i netolerancijom prema različitostima”, rekao je Đukanović.

On je dodao da mu se često čini da se još u regionu nedovoljno poznajemo.

“Nerazvijenost i neintegrisanost regiona čini da predugo ostaju predrasude o nepomirljivim razlikama, što usporava procese punog pomirenja i saradnje. Vjekovi su izgubljeni u traženju rješenja za balkanski rebus. Konačno, ključ je u otvaranju dogledne evropske perspektive za Balkan”, smatra Đukanović.

On je kazao da niko ne spori da je vladavina prava uslov svih uslova za progres u evropskoj integraciji.” Ali nema ni u tome napretka, bez ekonomskog razvoja, bez otvaranja novih radnih mjesta i razvoja putne i energetske infrastrukture u region”.

Prema ocjeni Đukanovića, bolja međusobna povezanost, i priključenje na magistralne evropske koridore, najbrži je put za evropeizaciju Balkana. 

“U svakom smislu, uključujući i izgradnju efikasnijih institucija i vladavinu prava po evropskim parametrima. Za Balkan je to i preduslov stabilnosti, a samim tim i važan doprinos evropskoj bezbjednosti”, kazao je on.

Đukanović je rekao da nijedna od balkanskih država te probleme ne može riješiti samostalno jer su limitirae budžetskim nedostatnostima i visokim zaduženjima.

“Evropa nam mora pomoći da izgradimo takvu infrastrukturu. Mi razumijemo oprez zbog nekih negativnih iskustava iz procesa proširenja. Međutim, nije realno od naših zemalja tražiti da se na startu pregovora ponašaju kao države članice”, smatra Đukanović.

On je rekao da je posebno važno održati, i podsticati euroentuzijazam na Balkanu i obeshrabrivati euroskepticizam u Evropi.” Mjera pomirenja između te dvije krajnosti u dobroj mjeri će opredijeliti ne samo budućnost Balkana, već i Evrope”.

“Komesar Han je poslao ohrabrujuće poruke tokom posjete Podgorici. Put do uspjeha se gradi kroz međusobno uvažavanje i partnerski odnos. Reforme su moguće samo u politički stabilnom okviru, uz održivu socijalnu stabilnost i ekonomski razvoj. Isto tako, i u stabilnom regionalnom okruženju”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, zato nije dovoljno ponavljati kako su vrata u Briselu otvorena za nove članice.

“Potrebno je da nam EU pomogne u savladavanju najtežih dionica. Od toga će u dobroj mjeri zavisiti da li će, da se figurativno izrazim, dan nakon petogodišnjeg mandata nove Komisije biti onaj očekivani „veliki evropski dan“. Mi ćemo sve činiti da to bude dobar dan za Crnu Goru. Nadamo se, i za region”, kazao je Đukanović.

On je dodao da je pirodno da su građani u čitavom regionu iscrpljeni naslijeđenim siromaštvom i teškim posljedicama duge evropske ekonomske krize, i da o ispravnosti kursa državne politike sude kroz prizmu ostvarivanja ličnih projekcija.

“Bićemo zadovoljni tek tada kada veína naših ljudi tako budu doživljavali evropsku i evroatlantsku integraciju Crne Gore. Mi smo izračunali da bi stabilan rast BDP od 4-5 odsto u kontinuitetu bio mjera dobrog tempa za sustizanje evropskog nivoa razvijenosti i zadovoljavajućeg kvaliteta života naših građana”, rekao je Đukanović.

On je ukazao da je tom cilju okrenuta ekonomska politika crnogorske Vlade.

Smatramo da imamo dio resursa za takav razvoj, a ključni deficit su nedovoljni, ali narastajući administrativni kapaciteti i nedostatan nivo preduzetničke kulture. Na savladavanju tih nedostataka sistematično radimo”, poručio je Đukanović.

On je podsjetio da je ostvarena efikasnija naplatu javnih prihoda, da su racionalizovani troškovi,i razvijen stimulativan poreski sistem.

“To je uz druge mjere makoroekonomske politike dovelo da danas imamo konsolidovane javne finasije, što se reflektuje i kroz smanjenje budžetskog deficita, koji je ispod dva odsto GDP”, kazao je Đukanović.

Aleksandra Pavićević, TVCG