LANGE PORUČIO

"Vjerodostojni samo vidljivi rezultati"

U Crnoj Gori nije došlo do očekivanih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, zbog kašnjenja u usvajanju pravnog okvira, rekao je zvaničnik Evropske komisije (EK) Dirk Lange, navodeći da je vjerodostojan samo napredak koji je vidljiv u realnosti.

Lange, koji je šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, danas je sa glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Aleksandrom Andrijom Pejovićem, predstavio rezultate petog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost.

Na pitanje gdje je u oblasti vladavine prava vidio najveća kašnjenja u odnosu na akcione planove i ono što EU traži, Lange je kazao da su očekivali da će ranije doći do usvajanja pravnog okvira.

„Došlo je do određenog kašnjenja, ali znamo da se u Skupštini upravo izglasava taj set zakona, koji je od velikog značaja, i bez kog se ne može uspostaviti ni specijalno državno tužilaštvo“, odgovorio je Lange.

Prema njegovim riječima, EK je sa jedne strane očekivala, ne samo da će zakoni biti usvojeni, već i da će specijalno tužilaštvo početi sa radom i davati određene rezultate.

„Ali, kako je sve posljedično vezano i mora se ispoštovati demokratsko pravilo izglasavanja u Skupštini, nije došlo do očekivanih rezultata na planu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bar nije ispunjeno ono što je bilo zacrtano akcionim planovima prije godinu i po“, rekao je Lange.

On je kazao da će na osnovu informacija sa sastanaka Pododbora, uz one koje će obezbijediti ekspertske misije, izvijestiti države članice tokom sastanka Evropskog savjeta koji će biti održan u aprilu.

Lange je podsjetio da će nakon tog izvješataja Savjetu u aprilu, naredni biti u oktobru kada se objavljuje novi izvještaj o napretku.

Upitan da li se nakon aprilskog izvještaja može očekivati aktiviranje klauzule balansa, Lange je odgovorio da će EK očekivati da napredak u vladavini prava bude usklađen sa drugim oblastima.

„U oktobru smo samo podsjetili na tu mogućnost, ali nijesmo izričito rekli da će klauzula biti aktivirana. Sliku koju smo stekli tokom sastanaka Pododbora upotpunićemo informacijama koje dobijemo od ekspertskih misija i tada ćemo moći da procijenimo da li je uspostavljen opšti balans”, poručio je on.

Komentarišući da li integracije u NATO mogu u približnoj mjeri srediti vladavinu prava u Crnoj Gori kao i put ka EU, Lange je rekao da su ta dva procesa paralelna, i podsjetio da i pristupanje Alijansi podrazumijeva ispunjavanje određenih kriterijuma iz oblasti vladavine prava.„Ako ima napredka u vladavini prava to je progres i u pristupanju EU, ali i NATO-u”.

Upitan kako vidi to što još nijesu rasvijetljena krivična djela iz afere Snimak, on je rekao da je ranije konstatovano da je poseban odbor koji je Skupština obrazovala, na žalost dao samo tehnički izvještaj.

„Po mom saznanju, Tužilaštvo još radi na tom slučaju, a ono što smo mi očekivali jeste i da se sa političke ravni ovaj slučaj takođe isprati”, naveo je Lange.

On je ukazao da su, kada se govori o napretku u oblasti vladavine prava, neophodni odgovarajuće zakonodavstvo, ali i odgovarajuće institucije, koje će obezbijediti da se zakoni adekvatno primjenjuju.

Lange je naveo da su, po pitanju zakonodavstva, uvidjeli napredak kom su se nadali.

„Kada se radi o implementaciji propisa, tu je napredak u određenoj mjeri ograničen - to kažem i sa aspekta institucija, onih koje tek treba da se oforme i postojećih. Sa jedne strane na primjer novog specijalnog tužilaštva, i Državne izborne komisije”, rekao je on.

Prema riječima Langea, i kada postoje odgovarajući zakone i institucije, to samo po sebi ne garantuje napredak.

„A napredak koji je vidljiv u realnosti je ono što je vjerodostojno, i ono što mi tražimo. Takav napredak potreban je naročito u oblasti borbe protiv korupcije i kriminala”, poručio je on.

Lange je rekao da će pojasniti šta se podrazumijeva pod stvarnim napretkom, na primjeru prava osoba sa invaliditetom.

„Imamo odgovarajuće zakonske propise, imamo sprovođenje aktivnosti i budžetska sredstava, ali gdje je vidljivi napredak na terenu? Čak ni zgrada parlamenta nije pogodna za pristup osobama sa invalididtetom”, rekao je on.

Lange je upitao kako onda građanima objasniti da se u procesu pristupanja zaista dešavaju korisne promjene za ljude.

„Sjutra ću posjetiti Skupštinu i razgovaraćemo o tome kako da obezbijedimo pristupačnost zgradi parlamenta”, naveo je on.

Pejović je rekao da su tokom dvodnevnog sastanaka prošli kroz cjelokupnu zakonodavnu aktivnost, akcione planove za 23 i 24 poglavlje, u okviru kojih su u proteklih godinu i po donešena 32 zakona.

Time su, podsjetio je, u najvećem dijelu zaokružene obaveze iz prve faze pristupanja. „Sada se nalazimo u novoj fazi, kada se očekuje da izgradimo nove institucije, kao što je Agencija za sprečavanje korupcije, ali i buduća kancelarija za oduzetu imovinu, kao i specijalno tužilaštvo”, naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, sve veći fokus je na konkretnim rezultatima. „Na onome što će te nove institucije, uz postojeće, proizvesti kao efikasan rezultat ukupnih uloženih napora iz prethodnog perioda”.

Pejović je dodao da su partnerima iz EU predstavili kako će u narednim mjesecima raditi na uspostavljanju uslova za rad Agencije za sprečavanje korupcije.

Razgovarano i o oblasti temeljnih prava, onom što je učinjeno, kao i o onom što predstoji, kao što je donošenje zakona iz oblasti rodne ravnopravnosti, oblasti manjina i borbe protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom.

Pejović je kazao da je jušerašnji izvještaj EK o postviznoj liberalizaciji pokazao da Crna Gora bilježi odlične rezultatate u toj oblasti.

"Podaci govore da samo dva odsto tražilaca azila u EU dolaze iz Crne Gore, a uglavnom se govori o drugim državama zaadnog Balkana”, dodao je Pejović.

(Mina)