PREMIJER U SKUPŠTINi

"I Amfilohije im bio meta"

Premijer Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da dio javnosti u našoj zemlji opstruira realizaciju određenih razvojnih projekata, a pod plaštom zabrinutosti za zaštitu nacionalnih resursa. On je, na premijerskom satu u parlamentu, rekao i da su neposredno prije referenduma 2006. godine imali bezbjednosno povjerljive informacije da će protivnici nezavisnosti pokušati likvidaciju mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, s ciljem da tvrdnje o nepouzdanoj bezbjednosti Crne Gore i navodnoj beskrupuloznosti vlasti dobiju na težini.

Premijer Đukanović je, odgovarajući na pitanje Milutina Simovića (DPS) kako se odražava opstrukcija realizacije razvojnih projekata na finansijska i ekonomska kretanja, rekao da se u Crnoj Gori odomaćila praksa da dio odgovorne javnosti preduzima destruktivne aktivnosti sa ciljem onemogućavanja zainteresovanih partnera da ostvare svoje investicione namjere u našoj zemlji i doprinesu dostizanju razvojnih ciljeva Crne Gore.

"Nastavkom prakse, kojom dio upućene javnosti, državnih organa, političkih partija, medija i nevladinog sektora, preduzima destruktivne aktivnosti u cilju onemogućavanja zainteresovanih partnera da ostvare svoje investicije mogu se proizvesti dugoročne sistemske štete po državu. Takva subverzivna aktivnost obavezno je upakovana u zavodljivu demagošku argumentaciju zabrinutosti njenih aktera za očuvanje nacionalnih resursa i suzbijanje potencijalne korupcije", rekao je Đukanović na premijerskom satu.

Najbolji primjer za to, kako je rekao, je za projekat Kraljičine plaže, što je rezultiralo odustajanjem investitora i gubitka višemilionskih prihoda, investicija i novih radnih mjesta u Crnoj Gori.

"Ovo nije jedini primjer upropaštavanja razvojnih šansi Crne Gore od strane dijela neodgovorne crnogorske javnosti, ali je postao najupečatljiviji zbog uloge koju je na tom planu imala prepoznatljivo nova adhoc formirana većina u parlamentu sa kapacitetom da osujeti realizaciju ovog projekta", rekao je Đukanović.

"Ako nemamo bolju vladu, neka ova nesmetano radi"

Premijer je podsjetio da smo ovih dana svjedoci nastavka politike opstrukcije razvoja, a koji se tiču realizacije projekata na Mamuli i u Buljarici. Ako se propusti šansa realizacije projekta na Mamuli, Crna Gora će, smatra premijer, izgubiti mogućnost podizanja kvaliteta ukupne turističke ponude.

"Jasno je da se posljednjih godina Vlada suočava sa dodatnim bremenom otpora korišćenju realnih mogućnosti razvoja Crne Gore u dijelu domaće javnosti. Po mom sudu, prevashodno zahvaljujući političkom interesu određenih društvenih grupa, koje vođene željom promjene vlasti u Crnoj Gori ne mare za posljedicu zaustavljanja razvojnih procesa sa nesagledivim štetama", poručio je Đukanović.

Premijer je rekao da ako nemamo bolju vladu, onda bi ovoj makar trebalo omogućiti da nesmetano obavi svoju funkciju i ponese odgovornost za donšene odluke.

"U protivnom, plašim se da nastavkom ove prakse možemo generisati mnoge dugoročne štete Crnoj Gori", upozorio je Đukanović.

Na pitanje Borislava Banovića (SDP) šta su po njegovom mišljenju najznačajniji poslovi koje treba obaviti u nastavku mandata ove Vlade, premijer je rekao da prioriteti moraju biti unapređenje ekonomskog rasta, veća vladavina prava, dinamičan napredak na polju evroatlantskim integracijama Crne Gore.

Premijer smatra da ostvarenja Crne Gore na tom planu nijesu slučajna i jednokratna, već rezultat unaprijeđenih institucionalnih i ljudskih kapaciteta. Podsjetio je da su u prvom dijelu mandata konsolidovali fiskalnu državnu politiku.

Đukanović je istakao zabrinutost sve prisutnijom tendencijom političkog usporavanja razvojnih procesa i urušavanja Crne Gore kao privlačne investicione destinacije.

"Šanse koje su nam se ukazale neće čekati na nas", poručio je Đukanović.

Premijer je rekao da pokušava da od prvog mandata vlade na konstruktivan način pokrene dodatnu energiju kod svih koji su preuzeli odgovornost na posljednjim izborima "da budemo što učinkovitiji i odgovorniji". On je rekao da je spreman da prihvati tezu da je vlada uvijek najodgovornija, navodeći da je Crna Gora sada u fazi razvoja kad svi moraju dati doprinos da se ostvari što više zajedničkih interesa.

Premijer je, odgovarajući na pitanje nezavisnog poslanika Mladena Bojanića oko državnih garancija, rekao da je Crna Gora u periodu od 2008. do 2014. izdala garancije za kreditna zaduženja pravnih lica u ukupnom iznosu od oko 624,7 miliona eura. On je rekao da su garancije izdate u skladu sa zakonskom procedurom koja obuhvata usvajanje godišnjeg Zakona o budžetu, odluke o zaduživanju i davanju garancije, podnošenje zahtjeva resornog ministarstva za davanje garancija, odluke Komisije za državnu pomoć i usvajanje plana restrukturiranja u slučaju kad je plan potreban.

KAP, Pobjeda, Željezara primjeri uspješnih garancija

"Nije realno vaše očekivanje i individualiziranje odgovornosti u slučaju plaćanja po garancijama, kao što nije moguće individualizirati zasluge za garancije po kojima nije bilo plaćanja, a doprinijele su prosperitetu pojedinih sektora crnogorske privrede", pojasnio je Đukanović. 

Premijer je kao primjer uspješnih garancija naveo KAP, koji je prošle godine doprinio sa stotinu miliona eura crnogorskom BDP-u, očekujući da će u narednoj godini rezultati biti bolji. Kao pozitivan primjer naveo je davanje garancije za Željezaru koja sada radi, kao i Pobjedu, koja je uspješno privatizovana.

To je, međutim, negirao Bojanić, navodeći da ne radi KAP, nego Uniprom, dok Pobjeda nije izašla iz stečaja.

"Nije tačno. Postoji nova Pobjeda d.o.o. To je novo društvo koje samo izdaje list Pobjeda, ona Pobjeda ne postoji, gasi se", rekao je Bojanić u odgovoru premijeru.

Đukanović je, međutim, reagovao i rekao da nije izjavio da je Pobjeda izašla iz stečaja, već da nova Pobjeda radi, te da izlazi i da ljudi radi. To bi, kako je rekao, sve u parlamentu trebalo da ispuni zadovoljstvom.

Lidera SNP-a Srđana Milića zanimalo je da li premijer Đukanović vidi sebe kao odgovornog u dijelu rasvjetljavanja političke pozadine ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

"Po mom mišljenju, nalogodavca i organizatora ubistva Duška Jovanovića najlogičnije je tražiti na adresi koja je list na čijem se čelu nalazio najbrutalnije zloupotrebljavala protiv Crne Gore i za njegovog života i nakon toga. I da budem još precizniji, upravo zato vlast u Crnoj Gori nije imala ni politički, ni bilo koji drugi interes da bude dio ovog zločina. Ne samo zato što je takav vid obračuna sa ljudima u sukobu sa moralnim načelima ljudi koji su konstituisali tadašnju vlast naše države, iako je to najvažnije. Ne samo zato što je naš najvažniji interes bio da Crnu Goru sačuvamo kao oazu stabilnosti na Balkanu, i odagnamo sumnje koje su protivnici nezavisnosti pokušali da postignu da ona nije bezbjednosno i politički održiv projekat, nego i zato što su nam u predstavljanju prednosti nezavisne Crne Gore kontrasti sa instrumentarijem političkog nasljeđa Miloševićevog režima koji se i u godini ubistva Jovanovića nametao kao naša alternativa, bili dodatno afirmativni po nas", rekao je Đukanović.

Vlada podržala istragu u ubistvu Duška Jovanovića

On je ponovio da je dao doprinos okončanju u istrazi ubistva Duška Jovanovića, navodeći da su sudstvo i tužilaštvo od prvog dana imali podršku izvršne vlasti.

"Vjerujem da je postupak istrage vođen u dobrom smjeru. Nažalost, još se nije došlo do epiloga kojim bi se do kraja rasvijetlilo ovo krivično djelo. I dalje nedostaju dokazi da bi se potvrdile sumnje koje su postojale i kod policije i drugih državnih organa, koji su se bavili ovim predmetom", istakao je premijer.

Milić se, reagujući na odgovor premijera, zapitao kome je smetao Jovanović u Crnoj Gori, i ko je imao koristi nakon njegovog ubistva.

"Oni koji su koristili taj list u funkciji destabilizacije vlasti su u određenom momentu procijenili da će im takva aktivnost poslužiti takvom cilju, da će stvoriti sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj se ubijaju politički protivnici. Na žalost, plaćena je žrtva koja se nipošto nije trebalo platiti, ali ono što želim da ponovim je da to nema nikakve veze sa državnim organima. Jer je nama takav Dan i uredništvo bilo vrlo poželjno u tom trenutku, mi smo imali interes da oni rade, da bi mogli da pokažemo šta su prednosti politike koju mi nudimo i šta je alternativa koja nam se tada pokušala nuditi", kazao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje lidera Pozitivne Darko Pajović o tome što će Vlada preduzeti kako bi zaustavila iseljavanje sa sjevera, premijer je rekao da je, prema podacima Eurostata za 2014. godinu, oko 0,2 odsto građana Crne Gore tražilo azil u nekoj od zemalja Evropske unije. On je rekao da vlada realizuje mjere u svim opštinama na sjeveru kako bi se smanjile regionalne razlike, i zaustavilo iseljavanje.

Premijer očekuje da će građani sa sjevera osjetiti benefite tokom i nakon izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare. Prvi čovjek vlade je istakao da su i u oblasti obrazovanja planirana sredstva na poboljšanju uslova na sjeveru zemlje. 

Pajović je, nakon odgovora premijera, rekao da mu ne preostaje ništa drugo nego da spakuje kofere i ode na sjever Crne Gore da živi. On je rekao da su rezultat vladinih mjera iseljavanje sa sjevera, manje plate i visoka nezaposlenost.

Đukanović je, sa druge strane, rekao da je daleko od pomisli da su na sjeveru stvoreni uslovi koji bi ljude iz Podgorice natjerali da se presele u taj dio države.

Igor Pejović