Đukanović je u parlamentu, na sjednici posvećenoj premijerskom satu, kazao da se teze o Crnoj Gori kao zemlji organizovanog kriminala nikako ne podudaraju sa ocjenama evropskih zvaničnika i istakao da je Vlada Crne Gore u kontinuitetu posvećena borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Lideri Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene, Andrija Mandić i Nebojša Medojević, prethodno su ocijenili da je organizovani criminal najveći problem sa kojima se danas suočava Crna Gora.

"Problem borbe protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori je Đukanović. On je ključna prepreka za obračun države sa kriminalom", kazao je Mandić. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nikada se neće desiti hapšenje "krupnih riba organizovanog kriminala", sve dok je Đukanović na čelu Vlade. "Glupo je očekivati da premijer uhapsi sam sebe ili da podrži hapšenja svog brata Aca, Branislava Mićunovića, Stanka Subotića ili Darka Šarića", naveo je Mandić.

Đukanović je odgovorio da je njegovo povezivanje sa kriminalom prevaziđena politička priča. "Priče da je Đukanović problem za obračun sa kriminalom je izanđala priča koju opozicija već dugo saopštava iako ni sama ne vjeruje u nju. Cilj tih neosnovanih priča jeste da se lakše osvoji vlast", kazao je premijer. On je naveo da se iz opozicionih priča može zaključiti da je u Crnoj Gori na djelu vrijeme bestida. "Ne bih rekao da takva opoziciona praksa ima prođu među građanima", kazao je Đukanović i pozvao opoziciju da se suzdrži od teških, a neosnovanih riječi.

Đukanović je ponovio da organizovani kriminal nije samo problem Crne Gore, već čitavog svijeta, jer se radi o globalnoj pojavi. "Neupitna je spremnost i odlučnost Vlade Crne Gore da se radi na suzbijanju svih oblika organizovanog kriminala", istakao je.

On je kazao da ne podržava zakon o oduzimanje imovine stečene kriminalom, koji je predložila NOVA, jer rješenja iz tog akta već postoje u vladinom predlogu zakona koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Đukanović je izjavio i da vlada neće razmatrati zaljučak skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu o propustima državnih organa u "slučaju Šarić" sve dok se o tome ne izjasni parlament. Kazao je da zaključke skupštinskog tijela ne doživljava kao poziv za utvrđivanje odgovornosti pojedinih državnih funkcionera.

"Odnos vlade povodom saslušanja direktora Agencije za nacionalnu bezbjedost i Uprave za sprječavanje pranja novca o njihovim aktivnostima u akciji 'Balkanski ratnik' biće definisan ako i kada ih skupština prihvati", kazao je Đukanović u odgovoru na poslaničko pitanje predsjednika Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Medojević je danas u parlamentu optužio Đukanovića da postoji "osnovana sumnja" da je on šef kriminalne organizacije u Crnoj Gori i pozvao se na sudsku odluku Kasacionog suda u Napulju iz 2004. godine kojom je navodno svojevremeno naloženo hapšenje crnogorskog premijera zbog šverca cigareta.

Takođe je ocijenio da Đukanović, "kao šef kriminalne organizacije", ne može da bude na čelu vlade, zatražio Đukanovićevu ostavku ali je istovremeno rekao da „ima indicije da je Đukanović neće podnijeti".

Premijer se saglasio sa Medojevićem da ima dobru indiciju koji će biti njegov odgovor. Takođe je kazao da Medojević ima ozbiljan problem, jer misli da se zabludama može voditi ozbiljna politika.

"Upornim falsifikatima pokušavate da osvojite biračko tijelo, iako vas ono upozorava da je vaša politička težina svega šest odsto", naveo je Đukanović, dodajući da rijetko ko sa tolikom podrškom glasača ima toliki publiciteta.

Odgovarajući na optužbe, Đukanović je istakao i da „Medojevića demantuje sam Medojević", citirajući navode lidera PZP-a iz 2006. godine kada je sam Medojević, kako tvrdi premijer, govorio da su „napadi na Đukanovića izraz pritisaka iz određenih krugova EU zbog nezavisnosti".

Crnogorski premijer i lider PZP-a sporili su se, tokom premijerskog sata, i oko posjete delegacije PZP-a Vašingtonu.

Kao ilustraciju „manipulacija kojima je sklon Medojević" premijer je naglasio da se delegacija PZP-a nije sastajala sa senatorima nego samo sa osobljem u senatroskim kabinetima. Đukanović je takođe ocijenio neistinitim saopštenje PZP o boravku i izlaganju u Centru za međunarodne studije u Vašingtonu. Đukanović je ustvrdio da nikakvog Medojevićevog izlaganju u CIS-u nije bilo već da se Medojević sreo sa sekretaricom Januša Bugajskog, direktora CIS-a.

„Nikakvog izlaganja nije bilo, već razgovor sa Ilonom, sekretaricom u CIS-u. Iloni je održao predavanje o prelaznoj vldi u Crnoj Gori. Dakle, izvjesna Ilona je slušala Medojevićeve priče o kriminalnoj državi a nije bilo nikakavog izlaganja u CIS-u", rekao je Đukanović.

Odgovarajući na Đukanovićevu priču, Medojević je naglasio da očekuje demanti Đukanovićevih navoda iz Vašingtiona, potvrdivši da se sastao sa Ilonom iz CIS-a (!?) ali naglasio da ona nije sekretarica nego zamjenik Programa za demokratiju Januša Bugajskog.

Na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije Vasilije Laloševića šta je Vlada uradila u vezi uvođenja takozvane dekriminalizacije klevete, Đukanović je kazao da ne postoje međunarodni standard u toj oblasti.

Lalošević je ocijenio da se sudijama daje na slobodu da "odokativno određuju" koji je novinar kriv za klevetu. "Novinare ne treba slati u Spuž, već lica sa potjernica Interpola", kazao je.

Đukanović je odgovorio da je u većini evropskih država za krivično djelo klevete propisana zatvorska kazna. On je podsjetio da je Crna Gora 2003. ukinula zatvorsku kaznu za klevetu i propisano da se počinilac tog krivičnog djela može kazniti novčano. Premijer je rekao da se pristupilo i dodatnom reduciranju kaznenih odredbi, pa je predloženo da neće biti kažnjeni novinari, koji su postupali u skladu sa dužnom pažnjom, iako je objavljena informacija neistinita. On je kazao da potpunoj dekriminalizaciji klevete nema mjesta, jer se kleveta ne vrši samo putem medija i na meti nijesu samo političari.

Na pitanje Borislava Banovića iz Socijaldemokratske partije da li je veliki broj dodatnih pitanja Evropske komisije uobičajen, Đukanović je odgovorio da to neće usporiti evropski put Crne Gore.

On je istakao da dodatnih 673 pitanja ne govori o tome da je Brisel nezadovoljan odgovorima na Upitnik EK, već se, nakon ratifikacije Lisabonskog sporazuma, mnogo više pažnje posvećuje svakoj zemlji koja pretenduje da bude dio evropske porodice. "Dodatna pitanja su dio primjene strožije prakse pristupanja EU", kazao je Đukanović.