Projekti sa susjedima na jesen PDF Štampa El. pošta
13. april 2010.
djurovic_prekogranicna_saradnjaCrna Gora će prve ugovore za bilateralne programe, u okviru prekogranične saradnje, potpisati do juna, a realizacija tih projekata očekuje se u septembru, najavila je ministar za evropske integracije Gordana Đurović. Crna Gora, u okviru prekogranične saradnje, učestvuje u četiri bilateralna programa – sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Srbijom, kao i u Jadranskom programu i dva transnacionalna programa – Jugoistočna Evropa i Mediteran.

Za Crnu Goru za svih sedam prekograničnih programa u 2007. godini opredijeljeno je 3,9 miliona eura, u 2008. godini 4,5 miliona, a u prošloj 4,9 miliona eura.

- Za progame prekogranične saradnje Albanije i Crne Gore stiglo je 26 projekata, a iz Fonda za Crnu Goru opredijeljeno je 540 hiljada eura, dok je iz fonda susjedne zemlje određeno 767 hiljada.

- Za program BiH – Crna Gora stiglo je 38 projekata, a za njega je iz Fonda za Crnu Goru opredijeljeno milion eura i 900 hiljada iz Albanije.

- Iz Fonda za Crnu Goru, za programe Hrvatska – Crna Gora, opredijeljeno je 900 hiljada eura, a iz susjedne zemlje 720 hiljada, a za taj program prijavljena su 24 projekta.

- Za program Srbija - Crna Gora stiglo je 57 projekata, a za njega je opredijeljeno milion eura iz Fonda za Crnu Goru i 900 hljada eura iz Fonda susjedne zemlje.

»Sa nestrpljenjem očekujemo da se u maju završe komplikovane procedure prvog poziva na projekte, da do polovine ove godine imamo potpisane nove ugovore, a od septembra njihovu realizaciju«, kazala je Đurović na radnom doručku sa novinarima u Podgorici.

Pregionalni projekat Evropske komisije za podršku prekograničnoj saradnji na Zapadnom Balkanu (CBIB) odgovoran je za regionalnu harmonizaciju i koordinaciju procesa između regionalnih aktera, ali i sa Evropskom komisijom. Projekat ima širok dijapazon djelatnosti a najvažniji je obuka.

Đurović je napomenula da je od prošlog mjeseca počeo je drugi krug obuka u vezi priprema projektnih predloga za bespovratna sredstva. Prvi krug projekata bio je vrijedan gotovo sedam miliona eura, a Crna Gora ga je podržala sa 3,6 miliona iz fondova namijenjenih za tu zemlju. »To podrazumijeva realizaciju projekata sa Hrvatskom, BiH, Srbijom i Albanijom, a selekcija projekata je u završnoj fazi«, istakla je.

Ocijenila je i da je 400 prijavljenih u Crnoj Gori za obuku za pripremu evropskih projekata značajan broj, navodeći da su tu predstavnici lokalnih uprava, javnih preduzeća, obrazovanih institucija, iz oblasti kulture a da prekogranična saradnja, kada je u pitanju Zapadni Blakan, ima specifičnu težinu. Ukazala je i na ostale programe, transnacionalne – Jugoistočna Evropa i Mediteranski prgram. »Imamo već osam odobrenih projekata, a sedam ugovora je potpisano«.

 

Vođa tima Regionalni projekat Evropske komisije za podršku prekograničnoj saradnji na Zapadnom Balkanu Nataša Gospodjinački objasnila je da je iz IPA fondova zemljama Zapadnog Balkana za učešće u programima prekogranične saradnje opredijeljeno 260 miliona eura, od čega 193 miliona za programe sa susjednim zemljama članicama EU, a 66 miliona za zemlje u unutrašnjim granicama Zapadnog Blakana.

»Da bi novac bio upotrijebljen kako treba, aplikanti moraju biti spremni i znati kako da naprave projekte koji će biti finansirani«, kazala je. Zbog toga je EK i lansirala CBIB projekat, kako bi bila ostvarena koordinacija svih struktura zaduženih za prekograničnu saradnju.»Ako sredstva ne budu apsorbovana, EK će ih vratiti i opredijeliti u neki drugi budžet odnosno neće ostati u regionu«, kazala je Gospodjinački, dodajući da je u našem regionu potreba prekogranične saradnje velika.

Ona je kazala da je planirano da do jula 2010. godine bude uveden Sistem za upravljanje informacijama (MIS), radi uspostavljanja harmonizovoanog monitoring sistema za svih osam prekograničnih programa u regionu. »To će značiti zajednički pristup i način rada zemalja Zapadnog Balkana. Ta harmonizacija je jako bitna i to je presedan u Evropi, ne samo u regionu, jer ni zemlje članice nemaju takvu koordinaciju i harmonnizaciju prilikom pristupa«, kazala je.

MIS će biti uspostavljen do ljeta i svi programi, odnosno aplikanti radiće u okviru njega, što znači da će postojati statistika za cijeli region.

 

Izdvajamo

U Crnoj Gori trebalo bi u najkraćem roku održati vanredne parlamentarne izbore zbog teškog ekonomsko-socijalnog stanja, brojnih korupcionaških afera i krupnih odluka koje sredinom godine treba da opredijele evropsku budućnost države, smatraju u SNP-u. "Zbog svega toga odgovoran potez svake Vlade i parlamentarne većine bi bio da se javno prizna nemoć i da se održe vanredni parlamentarni izbori, možda po prvi put fer i demokratski, i to u najkraćem roku kako bi građani dali svoj sud o dosadašnjim učincima vlasti i trasirali novu mnogo sigurniju perspektivu za Crnu Goru", rekao je šef poslaničkog kluba Aleksandar Damjanović.