MOTIVI RAZLIČITI

Za ID bore se 24 državljana Srbije

Na ratištima u Siriji i Iraku sada se nalaze 24 punoljetne osobe iz Srbije koje su se priključile Islamskoj državi, i oko desetoro djece.Trenutno je u Siriji 120 ili 130 državljana BiH.

Taj podatak saopšten je danas u Sarajevu na konferenciji "Strani teroristički borci-izazovi za jugoistočnu Evropu". Prema raspoloživim podacima, među njima je najviše muškaraca uzrasti od 20 do 30 godina, i nekoliko žena.

Najveći broj tih ljudi, saopšteno je na skupu, dolazi sa područja Raške, na ratištu je i grupa Roma iz okoline Smedereva, jedna porodica iz Beograda i troje ili četvoro Albanaca sa juga Srbije.

Među njima je najveći broj Bošnjaka, zatim Roma i Albanaca. Najviše ljudi otišlo je iz Srbije u jesen 2013. godine, kad je nekoliko porodica iz Raške, Beograda i Smedereva otišlo u Siriju, navedno je na konferenciji.

Prije toga su na ratišta uglavnom odlazili pojedinci, a mnogi su se poslije tri mjeseca provedenih u tim zemljama vraćali u Srbiju. Bilo je slučajeva da državljani Srbije odu u Siriju iz inostranstva, gdje su bili na studijama ili su radili.

Većina građana na strana ratišta odlazi iz ideoloških razloga ili uvjerenja da se bore za pravdu i istinu. Pojedinci bježe od teške finansijske situacije, misleći da ih u Islamskoj državi čeka dobar život i visok standard, koji, vjeruju, nikad u Srbiji ne mogu dostići.

Kad je reč o Bosni i Hercegovini, kako je rečeno na konferenciji, ne postoji standardizovani set alata za procjenu koliko ima stranih boraca u toj zemlji, ali je locirano nekoliko faktora koji utiču na odluku.

Prije svega to je socijalno-ekonomski status, zatim nivo obrazovanja i religija. Iz BiH odlaze oni koji ostavljaju cijele porodice za sobom, a poznat je samo jedan slučaj žene koja se udala za muškarca iz Sirije i sad je aktivni učesnik u borbama.

U prethodne četiri godine, oko 220 osoba iz BiH otišlo je na strana ratišta, 46 je poginulo, a vratilo se 50 ljudi. Trenutno je u Siriji 120 ili 130 državljana BiH.

U Albaniji je u 2015. godini broj stranih boraca opao, a postoji i određeni broj ljudi koji su se vratili u zemlju i sa sobom donijeli set vještina, koje ne koriste nužno za treniranje ili regrutaciju drugih osoba. Internet i društvene mreže su i u Albaniji jedan od glavnih izvora propagande.

Hrvatska i Rumunija su, rečeno je na konferenciji, tranzitne rute i problem stranih terorističkih boraca u tim zemljama nije izražen.

Dvodnevna međunarodna konferencija “Strani teroristički borci - izazovi za jugoistočnu Evropu”, koja je danas završena, okupila je više od 100 stručnjaka iz oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, diplomate, kao i predstavnike akademske zajednice i nevladinog sektora.

Konferenciju su organizovali Misija OEBS-a u BiH, Centar za bezbjednosnu saradnju (RACVIAC) i Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine.