28 ČLANICA

Hrvatska ostvarila san - ušla u EU

Hrvatska je, tačno u ponoć, uz vatromet i slavlje, i zvanično postala 28. članica Evropske unije. Odbrojavanju na trgu Bana Jelačića prisustvovalo je oko 170 visokih zvanica iz svijeta, a pored Zagreba, prigodne proslava održane su i u drugim gradovima. Zajedničko za sve svečanosti je to što je u ponoć izvedena himna EU , Betovenovu "Odu radosti".

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je, obraćajući se okupljenima na Trgu bana Jelačića, da je za Hrvatsku Evropa zajednica mira i sigurnosti.

"Naša je istorija bila teška, a često i tragična. Ulazimo u Evropu da bismo sebi i novim generacijama osigurali mir i stabilnost", rekao je Josipović, uz želju da EU ne stane na hrvatskim granicama nego da nastavi da se širi.

Predstavnicima zemalja članica zahvalio je na pruženoj podršci i naglasio da Hrvatsku čeka odgovoran posao da osbezbijedi dalji napredak i hvatanje koraka sa najnaprednijim zemljama EU.

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju pozdravio je, u ime Irske, koja je Evropskom unijom predsjedavala u prvoj polovini ove godine, vicepremijer te zemlje, Gilmor. Okupljenima na proslavi obratio se i proslavljeni hrvatski vaterpolista Ratko Rudić.

Nakon izvođenja Ode radosti, himne Evropske unije, zastava EU je tačno u ponoć podignuta na jarbol, na graničnom prelazu sa Slovenijom skinuta je tabla „Carina“, a na graničnom prelazu sa Srbijom postavljena tabla „Evropska unija“.

Hrvatska se jako promijenila posljednjih decenija. Ona je potpuno demokratska zemlja u kojoj se poštuju osnovna prava i vladavina zakona, kazao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso.

„Zbog toga Hrvatska ima pravo na sve pogodnosti koje joj Evropska unija može pružiti. Hrvatska je primjer drugim zemljama u regiji. Preduzeli ste teške reforme i pružili ruku pomirenja. Kao država članica EU, jasno ste dali do znanja da ćete drugima pomoći da slijede isti put“, kazao jeje Baroso.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, obraćajući se okupljenima na Trgu Bana Jelačića, kazao je da je radostan što je Evropa otvorena da vidi evropsku posebnost.

Evropa kakvu sanjamo je zajednica u kojoj će svaki pojedinac razvijati svoj poseban odnos prema ideji i praksi Evrope. Znajte da je ovo zemlja racionalnoih ljudi, koji realno doživljavaju sebe, svoju državu i ulogu svoje zemlje u Evropi i svijetu.

Ostajemo tu gdje jesmo, ali s novom odgovornoću. Na nama je da pružimo ruku zemljama u regiji - rekao je Milanovi.

Sa Srbijom, Crnom Gorom, pa i BIH, udaljavaju nas ratni događaji iz devedesetih, rekao je Milanović. Hrvatska je svjesna i vlastitih posrtaja, ali taj put nije imao alternativu, bio je suštinski praveden. Hrvatska je izabrala da bude most prema boljoj budućnosti regije, nastavio je Milanović.

Naš identitet, kao svaki identitet, sastavljen je od mnogih, katkad protivrječnih sastavnica - Srednje Europe, Balkana i Mediterana, dodao je Milanović i završio riječima - Živjela Hrvatska, živjela Hrvatska u Evropi.

Na Trgu bana Jelačića postavljeno je nekoliko pozornica na kojima je počeo svečani program u kome će nastupiti čak 681 izvođač. Tokom cijele večeri na zgradama na Trgu puštaće se video projekcije, a kao poslastica ljubiteljima nauke, na Trgu je postavljen Teslin transformator.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović, prije početka svečane večere priređene za šefove delegacija, održali su zdravice.

„Hrvatska stvarnost, bez obzira na nijanse u kojima je doživljavamo, danas je potpuno drugačija od one kada smo krenuli na put osamostaljenja i stvaranje vlastite države. I upravo tu stvarnost danas s ponosom slavimo“, započeo je svoju zdravicu Josipović i naglasio da je ulazak u EU bio od samog početka čvrsto definisani cilj, a na njegovom ostvarenju je postojao puni politički konsenzus.

Vujanović: Istorijski događaj za Hrvatsku

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović čestitao je građanima Hrvatske ulazak u Evropsku uniju i iskazao poštovanje za sve one segmente hrvatskog društva koji su učestvovali u pregovorima.

„To je novi početak koji će donijeti nove vrijednosti za Hrvatsku, ali izvjesno i za region. To doživljam kao podsticaj za ostale države regiona koje su orjentisane prema EU i kao šansu da ubrzaju svoje evropske integracije. Siguran sam da će Hrvatska snažno promovisati potrebu ostalih država da i one budu članice EU, a da EU konačno nije cjelovita bez država Zapadnog Balkana“, rekao je Vujanović.

Upitan kada bi Crna Gora trebalo da uđe u EU, Vujanović je kazao da mi iz Crne Gore ne volimo da prognoziramo rokove.

„Mislim da se ne treba takmičiti sa rokovima, jer treba ići ka tome da dostignemo standarde EU. Mislim da Crna Gora ima kapacitete za to, jer smo mi za kratko vrijeme, za godinu dana pregovaranja, otvorili i zatvorili dva poglavlja i pripremili dva vrijedna poglavlja, 23. i 24. Smatram da možemo jednom dobrom dinamikom da pregovaramo. Ne treba se opterećivati rokovima jer ulazak ne zavisi samo od zemlje kandidata, već i od raspoloženja za proširenje. Uvjeren sam da imamo kapacitete za dinamičan proces pregovaranja“, zaključio je Vujanović.

„Ljudi, uspjeli smo!“, poručila je hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić hrvatskim građankama i građanima na prigodnoj konferenciji za novinare ranije danas u Zagrebu. „Završili smo ovaj dio posla, čestitam svima“, kazala je i dodala je je pred Hrvatskom novi zadatak.

„Od sjutra se ne prilagođavamo samo pravilima i direktivama EU, nego od  sjutra imamo odgovornost i za suodlučivanje o tim pravilima, moramo imati jasnu sliku što je hrvatski interes, ali apsolutno imati jasnu sliku i potpunu odgovornost i za to što je evropski interes", kazala je šefica hrvatske diplomatije.

Kazala je da, što se tiče ulaska u šengenski režim, hrvatski plan je da to bude za dvije godine, a ulazak u eurozonu za ne manje od pet godina.

​Odnos prema BiH neće se mijenjati, kazala je, a poruke Srbiji  - ako se realizuje uslovni datum početka pregovora  - su da nema pravednih i nepravednih kriterija u pregovorima, da treba naučiti da se problemi rješavaju u hodu i da će Hrvatska Srbiji i drugim državama jugoistoka Evrope biti partner, jer joj je stabilnost regije u sopstvenom interesu.

Ona je priredila i radni ručak za ministre vanjskih poslova država bivše Jugoslavije. U izjavi pred ručak, izrazila je zadovoljstvo budućom saradnjom na zajedničkoj evropskoj budućnosti, PRENIO JE Radio Slobodna Evropa.

Crnogorski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kazao je da mu je posebno drago što će Hrvatska biti snažan advokat država regije u Evropskoj uniji.

Makedonski ministar Nikola Poposki čestitao je Hrvatskoj i izrazio nadu da će se hrvatska priča uskoro ponoviti i u Makedoniji. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija čestitao je i Hrvatskoj i EU na hrvatskom ulasku u EU, što, kazao je, mnogo znači i za BiH i za cijelu regiju.

Šef srpske diplomatije Ivan Mrkić zahvalio je Hrvatskoj na podršci na srpskom evropskom putu, a kosovski ministar vanjskih poslova  Enver Hodžaj imao je tri poruke – da je danas istorijski dan za Hrvatsku, Balkan i Kosovo, da je Hrvatska  najbolji primjer  zemljama regije kako reformisati i modernizovati društvo  nakon čega dolazi članstvo u EU, i – treće – da EU može ove godine biti ponosna na dva dostignuća: hrvatskom ulasku u EU i  dijalogu i dogovoru Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.

U ponoć "Oda radosti" u svim većim gradovima

RSE prenosi da je sve spremno za proslavu hrvatskog ulaska u EU.  Na večerašnju centralnu proslavu  u Zagrebu dolazi 170 visokih zvaničnika iz Evrope, među kojima i sam vrh Evropske unije - predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej, predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc i predsjednik EK Žoze Manuel Baroso.

Uz njih, tu je još 15 predsjednika država, tri predsjednika parlamenta, 13 predsjednika vlada, 12 prvih potpredsjednika vlada, sedam ministara vanjskih poslova i - na ostalim nivoima  - 20 visokih gostiju. Biće prisutni, podsjetimo, crnogorski šef države i premijer, kao i ministar vanjskih poslova – Filip Vujanović, Milo Đukanović i Igor Lukšić.

Svečanost počinje oko 20.30 minuta, a sama proslava oko 23 sata.  Na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića prigodno će govoriti čelnici EU i vodeći hrvatski političari, a u ponoć se evropska himna – Betovenova Oda radosti izvodi u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku, ali i u niz drugih većih i manjih gradova i mjesta.

Odmah iza ponoći biće svečano i na dva granična prelaza – na graničnom prelazu Bajakovo prema Srbiji  biće postavljena  tabla Evropske unije, a  na graničnom prelazu  Bregana, prema Sloveniji, biće skinuta tabla „carina“.

Cijelog dana u niz hrvatskih gradova traje prigodni program.

Sedmo proširenje EU

U istoriji EU do sada je bilo šest proširenja tokom kojih se pridruživala jedna ili više evropskih država, često u dužim razmacima. Najveće proširenje bilo je 2004. godine.

Od postavljanja temelja EU, prije više od 60 godina, broj članica je porastao sa prvobitnih šest potpisnica Pariskog ugovora na 27 članica, a sa ulaskom Hrvatske u EU 1. jula povećaće se na 28.

Ulazak Hrvatske će za Uniju predstavljati sedmo proširenje. Današnju EU je osnovalo šest zapadnoevropskih zemalja, a njeni temelji su postavljeni Pariskim ugovorom, kojim je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, piše portal EurAktiv Srbija.

Pariski ugovor su 18. aprila 1951. godine potpisale Belgija, tadašnja SR Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Holandija.

Te zemlje su Rimskim ugovorom iz 1957. godine uspostavile Evropsku ekonomsku zajednicu koja je Mastrihtskim ugovorom iz februara 1992. preimenovana u Evropsku uniju.

Prvi krug proširenja bio je 1. januara 1973. kada su EEZ pristupile Velika Britanija, Irska i Danska.

Nakon toga, Uniji se pridružuju zemlje na jugu Evrope: Grčka 1. januara 1981. godine i Španija i Portugal 1. januara 1986. godine.

U četvrtom krugu proširenja, 1. januara 1995., EU su pristupile Austrija, Finska i Švedska i broj članica se povećao na 15.

Nakon tog proširenja EU je obuhvatila govoto cijelu Zapadnu Evropu, a o tih 15 članica se nakon novih proširenja govorilo i kao "starima članicama".

Na sljedeće proširenje se ponovo čekalo gotovo 10 godina da bi 1. maja 2004. Uniji pristupilo 10 članica, a Unija proširila uglavnom na istok Evrope.

EU su tada pristupile Slovenija, Slovačka, Češka, Poljska, Litvanija, Letonija, Estonija, Mađarska, Kipar i Malta, a to je najveće do sada proširenje po broju zemalja i stanovnika.

Posljednje proširenje je bilo 1. januara 2007., kada su EU pristupile Bugarska i Rumunija.