Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Region

Beta [ Objavila R.B. ]

21. 11. 2017. 19:27   >>  18:57 3

KOMESAR EU

Zastoj u procesu pomirenja na Z. Balkanu

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Nils Muižnieks izrazio je zabrinutost zbog zastoja u procesu pomirenja u zemljama Zapadnog Balkana gdje etničke i druge podjele prevladavaju, navodi se u izvještaju poslije posjete regionu.

"Ovi zastoji se posebno odnose na odbijanje genocida, uzdizanje ratnih zločinaca i pokušaje rehabilitacije osoba umiješanih u zločine počinjene tokom ratova 1990-ih. Šta više, podjele su pojačane istorijskim revizionizmom vezanim za Drugi svjetski rat, zapaljivim govorom nekih političkih vođa i upornim nastavljanjem etničke segregacije u obrazovanju", napisao je Muižnieks u najnovijem komentaru o ljudskim pravima objavljenom danas, prenosi u saopštenju Savjet Evrope.

Muižnieks je rekao da je krajnje vrijeme da političke vođe regiona počnu da rade zajedno da se suoče sa problemima iz prošlosti i da izgrade zajedničku viziju budućnosti.

Uprkos napretku ostvarenom do sada, mnogo toga ostaje da se uradi, naveo je Muižnieks.

"Sadašnji znaci regresije u regionu rizikuju da ugroze napredak ostvaren do sada. Da bi se zaustavili ovi negativni trendovi, a oslanjajući se na lekcije iz prošlosti, svi politički akteri treba da stave po strani svoje kratkoročne političke ciljeve i da se usredsrijede na jačanje socijalne kohezije umjesto na jačanje etničkih podjela", napisao je on.

Potrebno je da neriješeni slučajevi nestalih osoba budu stavljeni visoko na listu prioriteta, da se svim žrtvama obezbijede odgovarajuće, brze i efikasne reparacije. Potrebno je ukloniti sve pravne odredbe koje diskriminišu direktno ili indirektno protivi civilnih žrtava rata koje pripadaju određenim etničkim grupama.

Potrebno je da se osigura puna odgovornost za zločine načinjene za vrijeme rata, i poboljša regionalna saradnja u toj oblasti, navodi se u saopštenju.

Rad na stvaranju uslova za vraćanje interno raseljenih lica i izbjeglica mora da ide dalje od obezbjeđenja odgovarajućeg smještaja i da obuhvati pristup svim ekonomskim i socijalnim pravima, naveo je Muižnieks. Nekažnjivost za zločine motivisane mržnjom ili etničkom ili drugom diskriminacijom mora biti iskorijenjena, i sve države treba sistematski da podižu svijest javnosti o tome.

Takođe je komesar SE ukazao da je segregacija po etničkoj osnovi u obrazovanju nedopustiva i mora biti iskorijenjena.

Države treba da izmijene svoje obrazovne sisteme i investiraju u škole da bi prenijeli mladim generacijama vrijednosti tolerancije i diverziteta kroz obrazovanje o ljudskim pravima, učenju o građanskim pravima i objektivnim prikazima istorije.

On je rekao da je važno da se ustanovi istina o nestalim osobama. Ukazao je da je ustanovljeno šta se desilo za više od trećine od gotovo 40.000 nestalih tokom ratova 1990-ih u regionu, što je učinak bez predsedana na globalnom nivou. Ipak je ukazao da je uspješno zaključenje tog procesa spriječeno zbog nedostatka političke volje i nedovoljnih finansijskih i ljudskih resursa za ekshumacije i rad patologa.

Komesar Savjeta Evrope je rekao da je pronađeno nekoliko važnih masovnih grobnica, uključujući u Tomašici i na Korićanskim stijenama u Bosni i u Rudnici u Srbiji ali da će biti malo ili nikakvog napretka u toj oblasti bez iskrenog političkog dijaloga na regionalnom nivou i bez otvaranja svih vojnih i policijskih arhiva koji bi mogli da sadrže važne informacije o nestalim.

Takođe je ponovio da je potrebno da se počinioci teških kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava izvedu pred lice pravde. Nekažnjivost ohrabruje činjenje i ponavljanje zločina, zadaje dodatne patnje žrtvama i ima negativne posljedice na vladavinu prava i javno povjerenje u pravdu, rekao je Muižnieks. 

Rekao je da je bitno da se za Haški tribunal, koji završava svoj rad u decembru ove godine, istakne njegova ključna uloga u obezbjeđivanju preuzimanja odgovornosti za teška kršenja ljudskih prava.

"Nasljeđe tog suda treba da se predstavi i objasni javnosti u regionu na nepristrasan i ubjedljiv način, uključujući putem obrazovanja, a njegova ogromna baza dokaza i pojedinačnih slučajeva treba i dalje da se koristi u relevantnim domaćim suđenjima", rekao je Muižnieks.

Po njegovim riječima, primijećeni su neki pozitivni slučajevi u suđenju ratnim zločinima na nacionalnom nivou ali ipak se borba protiv nekažnjivosti kreće suviše sporo i postoji i dalje više ozbiljnih nedostatka. Kao primjer naveo je Hrvatsku i Srbiju gdje su krivični postupci do sada samo obuhvatali niže rangirane policijske i vojne zvaničnike.

Ukazao je i na Kosovo gdje rad na kompleksnim slučajevima ratnih zločina predstavlja ozbiljan izazov za domaći pravni sistem zbog strukturnih problema i slabog povjerenja u institucije.

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније