Beta; Objavio: B.V.

NA BALKANU

NATO brine o svojim granicama

Naredni samit NATO održava se u julu, ali je spisak gostiju već sada predmet pažnje jer obično se sa takvih događaja na najvišem nivou šalju pozivnice za članstvo u Alijansi, piše danas Dojče vele dodajući da nema sumnje da se u Skoplju nadaju pozivnici.

Makedonija je na putu ka NATO još od 1999, iste godine kada je Albanija zaključila Akcioni plan za članstvo (MAP) da bi konačno postala članica deset godina kasnije. Crna Gora je isti put prošla izmedju 2009. i 2017, podsjeća DW i dodaje da bi najveća prepreka koju je Skoplje imalo na putu evroatlantskih intergracija – spor sa Atinom oko imena države – mogla bi uskoro da bude uklonjena.

DW navodi da još nije izvjesno da će Grčka prihvatiti ulazak sjevernog susjeda u NATO pod međunarodno priznatim imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM), ali su nakon smjene vlasti u Skoplju odnosi svakako relaksirani.

Danijel Server, američki stručnjak za Balkan sa vašingtonskog Univerziteta "Džon Hopkins" rekao je za DW da Evropska unija i SAD treba da urade više kako bi spor oko imena odmah bio riješen na osnovu takozvanog Prelaznog sporazuma iz 1995. godine.

Prema njemu bi Makedoniji trebalo da bude dopušteno priključenje Alijansi pod provizornim imenom FYROM. To je kasnije potvrdio i Međunarodni krivični sud. "Evropljani i Amerikanci bi trebalo da kažu Grčkoj da to prihvati", naveo je Server za DW.

Ali, bilo bi suviše prosto predstaviti razmirice oko imena kao jedinu prepreku za ulazak u NATO, smatra Džejms Meki, šef Kancelarije za evroatlantska i globalna partnerstva u NATO.

"Vidjeli smo i nazadovanje u pitanjima demokratije i vladavine prava u pogledu djelovanja bezbjednosnih i obavještajnih službi", rekao je on za DW i podsjetio da se novi makedonski premijer Zoran Zaev obavezao na reforme u tom pogledu.

"Mi ćemo to pažljivo pratiti", dodao je Meki.

Stanje demokratije i vladavine prava češće se analizira u vezi sa pridruživanjem EU, ali Meki naglašava da je to jedan od najvažnijih aspekata saradnje NATO i EU. Podaci o napretku na Zapadnom Balkanu razmjenjuju se "skoro na dnevnoj bazi".

Meki je pohvalio Skoplje zbog "bliske saradnje sa EU u pokušaju da se sistematski pristupi ovim pitanjima".

Takav pristup Makedonije, prema rečima Džemsa Mekija, u oštrom je kontrastu sa razvojem u Bosni. Vojni šef NATO je političkim liderima u toj zemlji prošlog mjeseca saopštio da BiH ispunjava vojne uslove za prijem u Alijansu, ali da politički progres ne postoji.

Kako su nedavno članovi Predsjedništva BiH rekli u odvojenim intervjuima za DW, protivljenje političkih predstavnika Srba članstvu u Alijansi praktično je ovu temu stavilo na led.

"Imamo štab NATO u Sarajevu... Tamo je više od 30 stručnjaka koji svakodnevno rade sa Bosancima kako bi podstakli odbrambene reforme. Nadamo se jačanju tih odbrambenih institucija, da ćemo im pomoći da postanu jače kako bi osigurale bezbjednost u zemlji. Ali na posletku je potrebna politička volja, baš kao i za reforme neophodne za pristup EU, potreban je dogovor kako bi se preduzele neophodne reforme", rekao je Meki.

Roza Balfur iz njemačkog Maršalovog fonda upozorila je da ne bi trebalo propustiti trenutak da se pruži podrška novom samopouzdanju koje se razvilo u Makedoniji. "Za razliku od Srbije gdje mnogi vide Rusiju kao najboljeg prijatelja, Makedonci djeluju jače opredijeljeni za pridruživanje EU. Dakle ne bih se fokusirala na probleme već na pozitivne trendove koji su u naletu". rekla je ona.

Ni u NATO ne previđaju ruski uticaj na Balkanu. "Volio bih da mogu da kažem da sve ovo radimo jer smo dobri ljudi... Ali iskreno, ovo radimo jer je u pitanju ključni bezbjednosni interes NATO da nemamo nestabilnost na svojim granicama", rekao je Meki.