rtcg.me/Beta [ Objavio: O.Z. ]

HAŠKI TUŽIOCI

Traže 28 godina zatvora ili novo suđenje Šešelju

Međunarodni sud u Hagu raspravljaće u srijedu, 13. decembra, o žalbi tužilaca na prvostepenu oslobadjajuću presudu lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju.

Većinom glasova, Haški tribunal je, 31. marta prošle godine, oslobodio Šešelja krivice za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.

Tužilaštvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 28 godina zatvora.

Alternativno, tužioci su žalbom zatražili da Šešelju bude ponovo suđeno.

U odgovoru, Šešelj, koji se branio sam, zatražio je da žalba tužilaca bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena.

Šešelj je ranije apelaciono vijeće suda izvijestio da "nema namjeru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom" i da se "u Hag neće vraćati dobrovoljno" sa privremene slobode na koju se u jesen 2014. pušten zbog bolesti.

Lider srpskih radikala je, u odgovoru na žalbu, naglasio da "ne namjerava da dolazi u Hag ni na izricanje pravosnažne presude", najavljeno za prvi dio 2018.

Za raspravu o žalbi Tužilaštva, sud u Hagu je Šešelju, stoga, postavio zastupnicu po službenoj dužnosti, američku pravnicu Kolin Roan (Collen Rohan), koja, međutim, neće imati pravo da se izjašnjava o suštini procesa, već samo da štiti proceduralna prava optuženog.

Oslobađajućoj presudi Šešelju, žestoko se usprotivila članica prvostepenog vijeća Flavija Latanci (Flavia Lattanzzi), ali su je preglasali predsjedavajući Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) i sudija Mandaje Nijang (Mandiaye Niang).

Haško tužilaštvo je u žalbi ocijenilo da je oslobađajuća presuda Šešelju "nerazumna" i "neobrazložena", što je bio i argument sudije Latanci.

Po Tužilaštvu, prvostepeno vijeće je propustilo da razmotri mnoge važne dokaze, da se izjasni o ključnim pitanjima i da navede na kojim je pravnim propisima zasnovalo oslobađajuću presudu.

Mnoge greške koje su sudije počinile u potpunosti obezvrjeđuju čitavu prvostepenu presudu, tvrde tužioci.

Kao najznačajniju grešku, tužioci su naveli zaključak iz presude da, uprkos obilju dokaza, u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH nije bilo nije bilo sistematskih i raširenih napada na civile.

Takođe, prvostepeno vijeće je, po tužiocima, pogriješilo kada nije odbacilo, već usvojilo Šešeljev argument da nije bilo progona civila, već da su oni bježali iz ratnih zona i da su autobusi kojim su prevezeni bili obezbijeđeni kao "humanitarni gest".

Tužilaštvo je naglasilo i da su sudije potpuno zanemarile dokazni materijal o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je Šešelj učestvovao, ne razmotrivši dokaze o obrascu zločina i namjeri koju je Šešelj dijelio sa ostalim učesnicima.