 Politički savetnik Tužilaštva Haškog tribunala Frederik Svinen izjavio je da u ovom trenutku nije na tom sudu da odlučuje da li nacionalna tužilaštva imaju dovoljno validnih dokaza u slučaju bivšeg člana ratnog predsjedništva BiH Ejupa Ganića, odnosno, koje lokalno tužilaštvo treba da ima jurisdikciju kada je riječ o slučaju "Dobrovoljačka".
Svinen je za radio "Slobodna Evropa" izjavio da je Tužilaštvo svoju ocjenu datu 2003. godine da nema dovoljno dokaza da Ganić bude optužen, proslijedilo kancelariji državnog tužioca Bosne i Hercegovine, gdje se i danas nalazi, i da je to učinjeno u skladu sa sporazumom izmedju BiH, Srbije i Hrvatske, koji je bio na snazi do 2004.
"Naša ocjena ne može se uzeti kao konačno mišljenje o ovom slučaju, jer to nije pravosudna odluka zasnovana na svim činjenicama", rekao je Svinen, objasnivši da je Haško tužilaštvo dalo mišljenje da li nadležni organi treba ili ne treba da podižu optužnicu protiv Ganića u kontekstu Rimskog sporazuma.
"Pitanje da li ima ili nema dovoljno dokaza ne mogu se više upućivati nama. Takva odluka je na lokalnim pravosudjima, na kojima i treba da bude. Kao što sam rekao, taj dosije sa našom ocjenom poslat je Kancelariji državnog tužioca, preciznije, državnom tužiocu za ratne zločine u Sarajevu. Zato mi u ovom trenutku nijesmo u poziciji da kažemo kako taj slučaj stoji. Bolja adresa za to pitanje je Kancelarija pomenutog tužilaštva", rekao je Svinen u intervjuu za radio.
On kaže i da u vrijeme kada je Tribunal ocijenio da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice, "Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga".
"U to vrijeme, bazirano na materijalu koji nam je dostavljen, mi smo formirali i proslijedili takvu ocjenu. Već tada Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga. Po odredbama Rimskog sporazuma, odnosno, 'mape puta', mi smo samo dali mišljenje i pošto je ono upućeno nazad, taj slučaj je tada za nas bio zatvoren", rekao je Svinen. |
