- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
08. 03. 2018.
12:16 >> 12:13
6
PRAVO NA IME
Kako preimenovati Makedoniju?
Forin Polisi (Forign Policy) navodi da se prošle nedjelje na ulicama Atine dešavalo posljednje poglavlje 26-godišnjeg spora. Stotine hiljada Grka okupilo se pred parlamentom u znak protesta zbog potencijalnog dogovora koji bi zaključio spor između Grčke i bivše Jugoslovenske Republike Makedonije (BJRM) oko imena.
Podsjeća se da se od 1992. godine, kada se raspala Jugoslavija, Grčka suprotstavlja upotrebi naziva "Makedonija".
U teoriji, dogovor bi trebalo da bude jednostavan: Grčka i BJRM već su raspravljali o priznanju drugog imena poput Nova Makedonija ili Sjeverna Makedonija. Ali protesti na trgu Sintagma prošlog mjeseca pokazali su da će mnogi Grci protestovati protiv bilo kog imena koji uključuje riječ "Makedonija".
Od teorije zavjere do odlaganja
Sofija Voultepsi, poslanica Nove demokratije, opozicione stranke u grčkom parlamentu, rekla je u intervjuu da se "Cipras dogovorio da proda Makedoniju u zamjenu za fiksiranje duga". Podsjećanja radi, ona je kao portparolka parlamenta optužila BBC da ga vode prodavci oružja.
Forejn polisi podsjeća i da je ljevičarski političar koji je postao simbol otpora, legendarni kompozitor Mikis Teodorakis govorio na jednom od mitinga: "Da, ja sam patriota, internacionalista. Prezirem fašizam u svim njegovim oblicima, naročito u njegovom najosjetljivijem i opasnom, lijevom krilu".
Opozicione stranke su brzo pokušale da kapitalizuju ove tenzije. Ali i za njih, ovo pitanje takođe predstavlja problem: lider konzervativne stranke Nove demokratije, Kiriakos Micotakis, bio je suviše spor da bi preuzeo stav o ovom pitanju, a kada je to učinio, jednostavno je rekao "ne moramo se sada dogovoriti, ostavićemo to za neko drugo vrijeme u budućnosti. "
Međunarodne implikacije
Tanos Dokos, direktor ELIAMEP-a, najistaknutijeg grčkog think tank-a za spoljnu politiku, kaže za FP: "Postoji zabrinutost zbog stabilnosti na zapadnom Balkanu. Što se tiče SAD-a, ona se usredsređuje na napore Rusije da oporavi svoju poziciju u regionu."
"EU je shvatila da je zanemarila Balkan, što je rezultiralo prilično ružnim situacijama u ekonomskom, političkom i bezbjednosnom smislu u regionu", kaže Dokos.
"Vidimo da se sada ponovo otvaraju mogućnosti ekspanzije, uglavnom sa Srbijom i Crnom Gorom, ali i sa drugim zemljama, kojima se signalizira da ako su spremni da, vrata su im otvorena u bliskoj budućnosti."
Sa ovakvim stavovima slaže se Kostas Duzinas, poslanik Sirize, koji je na čelu parlamentarnog Odbora za spoljne poslove i profesor prava na Birkbek Koledžu na Univerzitetu u Londonu:
"Zapadni Balkan se nalazi na putanji za formiranje novih nacionalističkih i nestabilnih vlada. Prvi prioritet je da se izbjegne raspad ovog geopolitičkog regiona, da se ne vrati u 90-te."
Asošiejted pres (Associated Press) podsjeća da je nekoliko hiljada demonstranata prije nekoliko dana u Makedoniji zahtijevalo da vlada odbaci razgovore sa susjednom Grčkom zbog višedecenijskog spora oko imena.
Građanske organizacije koje su organizovale miting pozvale su vladu da ne pristane na bilo kakve promjene imena zemlje i zaštitu makedonskog nacionalnog identiteta i jezika.
Makedonija razmatra četiri opcije za rješavanje višedecenijskog spora sa Grčkom oko njenog imena, izjavio je ranije premijer Zoran Zaev za Rojters.
"Predlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardarska Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje)", rekao je Zaev.
Bivša jugoslovenska republika i njen južni susjed Grčka dogovorili su se ove godine da ubrzaju pregovore o rješavanju spora, koji blokira Skoplje u njegovim ambicijama da se pridruži NATO-u i Evropskoj uniji.
Atina, koja kao i ostali članovi ovih organizacija ima pravo veta zbog prijema, protivi se upotrebi naziva Makedonija.
A Makedonija se pak nada da će se spor oko imena s Grčkom riješiti na vrijeme kako bi u junu dobila preporuku za početak pregovora s EU, a zatim i potvrdu za prijem u NATO u julu.
Odmah nakon pisanja Rojtersa oglasila se i makedonska vlada navodeći kako je interpretacija ove agencije prema kojoj je Zaev rekao da je "Makedonija iznijela četiri opcije za rješenje" spora oko imena sa Grčkom, netačna.
"Javnost u Makedoniji i širom svijeta zna da je te predloge predstavio Metju Nimic, specijalni izaslanik UN za pregovore o imenu. To znači da ti predlozi postoje, kao što je rekao Zaev, ali njih nije predložila Makedonija", saopštila je Vlada u Skoplju.
Na pitanje čija je Makedonija odgovor su potražili i novinari RFE-a.
Za razliku od analitičara sa kojima su razgovarali i koji imaju pozitivna očekivanja od mogućnosti da se spor oko imena riješi uskoro, Solunci imaju čvršći stav oko ovog pitanja.
Kao i u mnogim drugim zemljama, i ovdje se spoljnopolitička pitanja koriste za domaću upotrebu da bi se manipulisalo javnim mnjenjem, komentarisao je profesor međunarodnih studija na Pravnom fakultetu u Solunu Militiadis Sarianidis.
(tekst objavljujemo u okviru saradnje s RSE)
Коментари6
Остави коментар