Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Region

[ Izvor: Dnevnik.hr/Objavio: I. P. ]

16. 04. 2019. 08:20   >>  08:20 6

GOTOVO 4 OSIJEKA

U Njemačkoj 2018. živjelo 400.000 državljana Hrvatske

Broj državljana Hrvatske s boravkom u Njemačkoj se između 2017. i 2018. povećao za 27.772. To je osjetno manje nego godinu dana ranije, kada se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj povećao za 35.295.

Prošle godine je, po prvi put otkako je Hrvatska 2013. ušla u Evropsku uniju, broj doseljenika iz nama susjedne države bio u padu u odnosu na godinu ranije.

Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana Hrvatske, što je 170.694 više nego krajem 2012, posljednje godine u kojoj Hrvatska nije bila članica Evropske unije.

Najviše hrvatskih državljana, njih 117.660, živi u saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg. Po broju stranaca, Hrvatska se nalazi iz Turske, Poljske, Italije, Sirije, Rumunije.

Ukupno je krajem 2018. u Njemačkoj živjelo nešto ispod 83 miliona stanovnika, a 10,9 miliona stranaca se odnosi samo na osobe sa stranim državljanstvom.

Ako se gleda ukupan broj tzv. stanovnika s migrantskom pozadinom, u što spadaju i stranci, njemački državljani stranog porijekla, kao i etnički Nijemci koji su nakon raspada istočnog bloka doselili u Njemačku, tada je njihov broj sa 19,7 miliona gotovo dvostruko veći.

Najveći priliv useljenika prošle je godine zabilježen iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Albanije.

Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Evrope, koji je Njemačka donijela 2015.

Pored stanovnika neke od zemalja zapadnog Balkana, najveći broj useljenika koji su u Njemačku došli na osnovu radnih ugovora dolazi iz Indije, Kine i SAD-a.

Пратите нас на

Коментари6

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније