- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
10. 08. 2020. 21:15 >> 21:24 1
POSLJEDICE PANDEMIJE
U BiH najmanje 32.000 ljudi ostalo bez posla
Najmanje 32.000 ljudi dobilo je otkaz u Bosni i Hercegovini otkako je izbila epidemija korona virusa, a poslodavci najavljuju da bi bez radnog mjesta moglo da ostane još desetine hiljada zaposlenih, pišu lokalni mediji.
Prema zbirnim podacima Agencije za statistiku BiH u Federaciji BiH od sredine marta do 20. jula otpušteno je više od 23.000 radnika, dok je u Republici Srpskoj bez posla ostalo njih nešto više od 9.000, prenijela je Hina.
Ti podaci, međutim, nijesu potpuni, jer u BiH poslodavci često ne prijavljuju zaposlene niti im uplaćuju doprinose, a pretpostavka je da je upravo među takvima najveći broj onih koji su ostali bez posla.
Uslužne djelatnosti, umjetnost i zabava područja su koja su najviše pogođena epidemijom, ali su se negativni učinci osjetili u gotovo svim drugim privrednim granama i društenim djelatnostima.
Portal buka.ba navodi da su samo iz Udruženja poslodavaca u trgovini i turizmu RS najavili da će morati da otpuste najmanje 15.000 svojih radnika, ako im država ne pomogne.
Gotovo 90 odsto prevozničkih usluga u domaćem i međunarodnom saobraćaju mjesecima je blokirano, a nema ni naznaka moguće normalizacije poslovanja u ovom sektoru.
Drvna, mašinska, metalska, tekstilna i prerađivačka industrija rade sa 30 do 50 odsto kapaciteta.
Svjetska banka prognozirala je da će potrošnja u BiH zbog epidemije pasti za 3,5 do 6,7 odsto, a između 35.000 i 85.000 ljudi u toj zemlji moglo bi postati siromašno.
Njih do 60 odsto neće biti obuhvaćeno nikakvim programom državne pomoći, jer je riječ o neprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja, pa ne ispunjavaju uslove za bilo kakvu naknadu ili pomoć.
Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u sektorima koji su najviše pogođeni krizom iznosilo oko devet odsto, a sada bi moglo biti povećano na 11 do 15 odsto, procjena je Svjetske banke.
Коментари1
Остави коментар