- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
25. 03. 2021. 16:02 >> 16:01 1
U EVROPI
Države Zapadnog Balkana najmanje otporne na lažne vijesti
Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima lažnih vijesti i dezinformacija, što je uglavnom posljedica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izvještaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji.
Na posljednjem mjestu Indeksa medijske pismenosti koji je objavio taj Institut nalazi se Sjeverna Makedonija, zatim slijede Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora, a potom Srbija.
Najveću otpornost prema lažnim vijestima i dezinformacija imaju Finska, Danska, Estonija, Švedska i Irska zahvaljujući kvalitetu obrazovanja, slobodi medija i visokom povjerenju među ljudima, navodi se u izvještaju "Otpornost na lažne vijesti u vrijeme infodemije kovida-19".
Pokazatelji medijske pismenosti koji su korišćeni u Indeksu su sloboda medija, obrazovanje, elektronska participacija i povjerenje u ljude. Za to su korišćeni podaci organizacija Fridom haus, Reporteri bez granica, PISA, UN i Eurostata. Najveću vrijednost u bodovanju imali su sloboda medija i obrazovanje.
U poredjenju sa Indeksima prethodnih godina, naveći ukupni napredak ostvarile su Estonija, Švedska i Irska, dok je najveće pogoršanje zabijleženo u Letoniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
Istraživanje pokazuje da sjeverozapadne države imaju najveću medijsku pismenost, dok je najlošija situacija na jugoistoku Evrope.
Zemlje sa većim nepovjerenjem u naučnike i novinare imaju niži nivo medijske pismenosti i obrnuto, veća medijska pismenost povezana je sa nižim nivoom nepovjerenja u naučnike i novinare.
U izvještaju se napominje da je ovogodišnji Indeks napravljen u vrijeme dvostruke krize, kada je pandemija kovida-19 dodatno pogoršana "infodemijom" – poplavom lažnih vijesti i dezinformacija usred previše informacija o pandemiji.
"Infodemije stvara krizu povjerenja, narušavajući povjerenje u medicinsko i naučno znanje i institucije, koji su prvi odgovorili na zdravstvenu krizu, ali i krizu povjerenja u upravljanju, neophodnog za rukovođenje odgovorom na sveobuhvatnu krizu – zdravstvenu, socijalnu i ekonomsku", izjavio je autor izvještaja Marin Lesenski.
U izvještaju se preporučuje obrazovanje kao najbolji pristup borbi protiv lažnih vijesti, kao "vakcinacija" koja daje otpornost na najteže slučajeve lažnih vijesti.
"Suočavanje sa lažnim vijestima i dezinformacijama bi smanjilo temperaturu političkih i socijalnih debata i sukoba, povećalo bi povjerenje u društvima i doprinijelo zdravijem okruženju (figurativno i bukvalno) u pandemiji kovida-19", navodi se u izvještaju.
Коментари1
Остави коментар