HRVATSKA

Nedovoljno potpisa za referendum protiv ćirilice

Koordinaciono-operativni tim Republike Hrvatske (KOT) i Organizacioni odbor za prikupljanje potpisa za referendum "Vukovar - NE ćirilici" izjavili su kako još nijesu prikupili dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma, ali očekuju da će u roku od tri dana, dok svi potpisi pristignu, imati deset odsto biračkog tijela i pokrenuti referendum o pismu i jeziku nacionalnih manjina, javlja Aanadolija.

Zorica Gregurić, koordinatorka akcije za prikupljanje potpisa za grad Zagreb i Zagrebačku županiju, izjavila je kako u glavnom gradu Hrvatske ima više od 200 potpisnih mjesta na kojima rade volonteri i kako je zadovoljna dosadašnjim odazivom Zagrepčana.

Snježana Patko, predsjednica Organizacionog odbora za prikupljanje potpisa za referendum "Vukovar - NE ćirilici", izjavila je kako im se u pojedinim mjestima zabranjuje pristup javnim površinama za prikupljanje potpisa, većinom gdje je vladajuća stranka na vlasti.

Patko je navela paljenje štandova u predgrađu Vinkovaca, prevrtanje štandova u Zagrebu i Osijeku, kidanje plakata, verbalne napade na volontere te prijetnje da će koordinatori akcije biti privedeni na informativni razgovor u policijske stanice.

"Od strane visokih vladinih zvaničnika ponovno se putem cenzurisanih TV i radio stanica, kao i štampe, plasira informacija o osudi evropskih institucija referendumskog pitanja, što nije tačno", rekla je Patko i navela da evropske institucije ne žele da se miješaju u organske zakone jedne zemlje.

Patko je naglasila da se referendumskim pitanjem zakon o nacionalnim manjinama nastoji vratiti u stanje prije 2002. godine, kada ni u jednoj lokalnoj zajednici pitanje manjina nije predstavljalo problem, i da time nacionalne manjine na lokalnom nivou neće izgubiti svoja prava. Pozvala je pritom predsjednika države i premijera da se oglase o, kako je rekla, očitom kršenju referendumskog zakona i prava građana da se izjasne o nekom pitanju u zemlji.

Hrvatska i Italija imaju sklopljen bilateralni sporazum o dvojezičnosti, ali u Istri je u većini gradova, osim u Umagu i Rijeci, onemogućeno prikupljanje potpisa za ovu inicijativu.

"Svaka izmjena zakona o pravima nacionalnih manjina, pa čak i u ovom malom dijelu o jeziku i pismu na kojem inzistiramo, regulirana je dodatno zakonom u svakoj lokalnoj jedinici statutima gradova. U gradovima u kojim je suživot većinskog naroda i manjina dobar, i dalje će biti moguće da se uvede dvojezičnost, čak i ako je zastupljenost nacionalnih manjina i jedan odsto", rekla je Patko i dodala kako su međudržavni dogovori iznad zakona i kako im nije namjera da to mijenjaju.

Inicijativa "Vukovar – Ne ćirilici" prikupljanjem potpisa za referendum nastoji da vrati zakon iz 2002. godine, gdje je nacionalnim manjinama Ustavom bilo zagarantirano pravo na pismo i jezik u javnim institucijama ukoliko njihov procenat prelazi 50, a ne sadašnjih 33 odsto.

Na konferenciji je napomenuto kako popis stanovništva u Vukovaru nije objektivan i da u Vukovaru realno živi manje od 33 odsto pripadnika srpske manjine. Naglašeno je kako je Vukovar od dječjih vrtića pa na dalje podijeljen grad i ukazano je na tešku ekonomsku situaciju i nezaposlenost u tom najistočnijem hrvatskom gradu.