MEĐUDRŽAVNI SPOR

Čija je istarska pršuta?

Nove varnice između Hrvatske i Slovenije zbog istarske pršute. Slovenija nedavno uputila Briselu prigovor na hrvatski zahtjev za registraciju tog proizvoda. Za hrvatske poslanike u EP dileme nema - to je autohtoni proizvod sa vjekovnom tradicijom, zaštićen po standardima EU još 2011. godine.

Poslije spora Hrvatske i Slovenije oko izvornosti vina "terana", javljaju se nove varnice i zbog istarske pršute. Nedavno je Slovenija uputila Briselu prigovor na hrvatski zahtjev za registraciju tog proizvoda, na šta su reagovali hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu, koji upozoravaju da je istarska pršuta od 2011. zaštićena u Hrvatskoj po standardima Unije.

Za hrvatske proizvođače i političare nema dileme - istarska pršuta je autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod sa vjekovnom tradicijom, zaštićen oznakom porijekla prema standardima Evropske unije. Na dugotrajan postupak zaštite, kažu, utrošeno je 1,8 miliona kuna, to jest 225.000 eura.

Tvrde da je slovenački prigovor pokušaj da se eliminiše konkurencija sa zajedničkog evropskog tržišta, kao što je slučaj sa vinom prošek, koji osporava Italija, hrvatskom kranjskom kobasicom i istarskim teranom, koji je registrovan kao slovenačko vino.

Priznaju, međutim, da tokom pristupnih pregovora sa Unijom nijesu riješili sva otvorena pitanja, posebno ona koja se tiču poljoprivrede.

"Jedan dio problema se sigurno mogao riješiti tokom pregovaranja, ali za očekivati je da se jedan dio otvorenih pitanja riješi tokom prvih 12 mjeseci hrvatskog članstva u EU. Zašto, zato jer je Hrvatska ulaskom u EU dobila rok od godinu dana da pokuša na nivou EU da registruje, odnosno zaštiti poljoprivredne proizvode koje je ranije zaštitila oznakom izvornosti u nacionalnim okvirima", rekao je hrvatski poslanik u EP Tonino Picula.

Iako sadržaj slovenačkog prigovora nije objelodanjen, zagrebački mediji saznaju da se Slovenci pozivaju na to da se kod njih još proizvodi pršut istog imena. Strahuju da će to ugroziti ime slovenačkog proizvoda koji preduzeće "Kras Sežana" prodaje na hrvatskom tržištu već gotovo dvije decenije.

Neki slovenački stručnjaci smatraju da bi spor mogao da nanese štetu objema stranama.

"Trebalo bi da se udružimo sa Hrvatima po pitanju sastava i tehnologija čuvanja pršuta i da nađemo zajedničko rješenje. Bila bi šteta da se tužimo i preganjamo bez potrebe", rekao je stručnjak za zaštitu tradicionalnih proizvoda Stanislav Vrenčaj.

Evropska komisija sada mora da ocijeni valjanost slovenačkog prigovora, u skladu sa evropskim zakonodavstvom. Ako ocijeni da slovenački prigovor nije osnovan, procedura zaštite istarske pršute se nastavlja, a ako smatra da jeste, slijedi postupak dogovora Slovenije i Hrvatske.

U svakom slučaju, pouka za Srbiju i zemlje regiona koje teže članstvu u EU je da na vrijeme zaštite svoje autohtone proizvode.

 RTS