[ B92 ]

TRGOVINA ORGANIMA

Optužnice protiv OVK - neprijatnost za Zapad

Podizanje optužnica protiv političkih ličnosti na KiM za zločine tokom 1999. imaće posljedice po budućnost Kosova i prirediće neprijatnost Zapadu, piše Gardijan.

To će, kako ocjenjuje britanski list, "prirediti neprijatnost vladama Sjedinjenih Država i zapadno-evropskih zemalja koje su s oduševljenjem pružale podršku rukovodstvu OVK tokom i poslije rata na Kosovu".

Glavni tužilac za istragu o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji 1999. godine, Klint Vilijamson, rekao je danas predstavljajući izvještaj, da je "sam vrh" Oslobodilačke vojske Kosova" (OVK) bio predmet istrage njegovog tima.

On je takođe naveo da "procesuiranje takvih zločina (trgovine organima)...zahtjeva izvjestan nivo dokaza koje još nismo obezbijedili".

"Poslije 15 godina, imamo čvrstu informaciju da su se te stvari događale, ali ne i fizički dokaz. Nema tijela, nema imena žrtava", rekao je Vilijamson za "Gardijan" i izrazio nadu da će se dodatni dokazi pojaviti narednih mjeseci.

Gardijan ukazuje da Klint Vilijams u danas predstavljenom izvještaju nije naveo imena osumnjičenih koje je opisao kao "visoke zvaničnike bivše OVK".

Mnogi komandanti OVK u međuvremenu su otišli na rukovodeće pozicije nakon što je Kosovo 2008. godine proglasilo nezavisnost.

Vjeruje se, navodi Gardijan, da su bar neke od optužnica, koje je pripremio Specijalni istražni tim EU (SITF), odnose na rukovodioce sada aktivne u politici. Optužnice ipak ne mogu biti podignute dok se ne formira specijalni sud za te slučajeve, vjerovatno u Holandiji, a njegovo osnivanje je blokirano zbog birokratskih procedura u Evropskoj komisiji i političke krize na Kosovu, navodi britanski list.

Stvaranje specijalnog evropskog suda zahtjevalo bi promjenu kosovskog ustava, a za to je neophodna dvotrećinska većina u parlamentu, podsjeća "Gardijan".

Teoretski, osumnjičeni bi mogli da iskoriste svoju političku moć da opstruišu istragu, kaže Vilijamson, ali napominje da bi se oni onda suočili sa suštinskim otporom unutar samog Kosova.

"Mislim da bi im politički bilo teško da pokušaju da blokiraju to. Ako pristup EU ne funkcioniše, najverovatnija alternativa je nešto što bi formirao Savjet bezbjednosti UN, a većina na Kosovu se tome protivi", naveo je Vlijamson.

Prema njegovim riječima, osumnjičenima bi "teško moglo da prođe da tvrde da djeluju u interesu Kosova, dok se istovremeno protive pravdi da bi spasili svoju kožu".

"Postoji veliki pritisak da se ovaj posao dovrši i ljudi širom političkog spektra su mu pružili javnu podršku, tako da sam ja optimista", poručio je on.

Bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte izrazila je žaljenje što Vilijamsonoov tim nije pronašao dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv odgovornih za te zločine.

Porodice žrtava kažu da su nezadovoljne izvještajem i traže optužnice.

Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević kaže da je izvještaj glavnog tužioca Euleksa satisfakcija za žrtve i veliki doprinos međunarodnoj pravdi. On je dodao da je Vilijamsonov tim "stavio krunu" na dugogodišnji posao koji je započelo srpsko Tužilaštvo za ratne zločine na osnovu navoda iz knjige bivše glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte.

Zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić izjavio je da je izvještaj specijalnog tužioca Euleksa Klinta Vilijamsona objektivan i da predstavlja korak naprijed ka ostvarenju međunarodne pravde.

Vlada u Prištini je saopštila da će nastaviti saradnju sa specijalnim timom sve do kraja istrage.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je da Srbija pozdravlja svaku aktivnost koja vodi razotkrivanju ratnih zločina i počinilaca ali da mogu biti zadovoljni jedino kada budu donijete pravosnažne presude koje će dovesti pred lice pravde sve one koji su činili zločine na Kosovu i Metohiji.

Dugogodišnje nesankcionisanje zločina protiv čovječnosti na Kosovu biće izazov nakon što je danas objavljeno da su bivši lideri OVK optuženi za otmicu, nečovječno postupanje i ubistva Srba i kosovskih Albanaca za koje se vjeruje da su se protivili OVK 1999, saopštila je organizacija Amnesti internešenel, a prenose prištinski mediji.

"Nadam se da će ovo biti korak u pravcu pravde za porodice oko 400 Srba sa Kosova za koje se vjeruje da su bili kidnapovani od OVK i odmah bili prebačeni u Albaniju gdje se sumnja da su ubijeni", rekala je Šan Džons iz Amnesti internešenela.

Glavni tužilac Vilijamson je, navodi se u saopštenju, u svom izlaganju stavio do znanja da je bilo kidnapovanja i širih ubistva sistematske prirode i izrazio uvjerenje da će bivši visoki zvanicnici OVK biti optuženi za zločine protiv čovjecnosti.

Ipak, on nije bio u mogućnosti da objavi optužbe protiv osumnjičenih koji su i dalje neimenovani sve dok se ne formira speciajalni za procesuiranje optuženih van Kosova, koji neće početi sa radom do 2015 godine.

"Evropska unija i kosovske vlasti sada treba da reaguju hitno kako bi obezbijedili da se specijalni sud osnuje što prije", rekla je Džons i dodala da "svako odlaganje i kašnjenje takođe može da dovede do nekažnjivosti i zastrašivanja potencijalnih svjedoka".