RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Vijesti http://www.rtcg.me/vijesti/rss.html Vijesti me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Vijesti http://www.rtcg.me/vijesti/rss.html Bez entuzijazma o Bregzitu http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221082/-bez-entuzijazma-o-bregzitu.html Predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk, kazao je da ne dijeli entuzijazam premijerke Velike Britanije Tereze Mej o Bregzitu ali je zahvalio što su, kako je rekao, osigurali ograničenje štete koju je Bregzit prouzrokovao. ]]>

Kabinet Mej je juče podržao Nacrt sporazuma sa Evropskom unijom o Bregzitu.

"Upoznat sam sa izjavom Mej. Naravno, ne dijelim njen entuzijazam o Bregzitu kao takvom, ali od početka nemamo sumnje da je Bregzit loš a da se pregovori tiču samo kontrole štete", rekao je Tusk, u saopštenju objavljenom na internet stranici Evropskog savjeta.

On je zahvalio Mišel Barnijeu na, kako je naveo, izuzetno napornom radu i poručio da im mnogo vjeruje, i to sa punim pravom.

"Dosegli ste naša dva najvažnija cilja. Prvo ste osigurali ograničenje štete koju je prouzrokovao Bregzit, a drugo, osigurali ste vitalne interese i principe 27 država članica i Evropske unije kao cjeline“, poručio je Tusk.

Kako je rekao, Sporazum sada analiziraju sve države članice.

"Do kraja ove sedmice, ambasadori EU 27 će se sastati kako bi podijelili svoje procjene Sporazuma", kazao je Tusk.

Takođe će, rekao je on, razgovarati o mandatu Komisije da finalizuje Zajedničku političku deklaraciju o budućim odnosima između EU i Velike Britanije.

"Evropski ministri će biti uključeni u ovaj proces. Komisija namjerava da do utorka usaglasi deklaraciju o budućnosti sa Velikom Britanijom. U narednih 48 sati, države članice će imati vremena da ga procijene", rekao je Tusk.

On poručio da mu je teško što Britanija ide iz EU ali da će učiniti sve da oproštaj za obje strane bude što manje bolan.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 22:20:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221082/-bez-entuzijazma-o-bregzitu.html
Sjutra sunčano i vjetrovito http://www.rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/221152/sjutra-suncano-i-vjetrovito.html U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano, uz ponegdje malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. ]]>

Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, u višim planinskim predjelima, ponegdje slabo provijavanje snijega.

Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od jedan do 18 stepeni.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 22:12:00 +0100 Servisne informacije http://www.rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/221152/sjutra-suncano-i-vjetrovito.html
Tema jutra - vršnjačko nasilje http://www.rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/221169/tema-jutra---vrsnjacko-nasilje.html U emisiji govorimo o: ]]>

- Tema jutra je vršnjačko nasilje, naš gost biće Radoje Novović, načelnik odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za školstvoCG

-Ugostićemo akademika Milana Bojovića, a naši crnogorski pronalazači dobili su zlatnu medalju od Maroka

-Prvom konzularnom forumu Ministarstva vanjskih poslova

-16.novembar je međunarodni dan tolerancije, ugostićemo Petra Đukanovića, koordinatora programa ljudskih prava

-U goste nam dolazi Jovan Bojović, generalni sekretar Unije srednjoškolaca, govorimo o besplatnom internetu za omladinske klubove i centre

Najavljujemo:

-Manifestaciju barska “Maslinijada”

-Manifestaciju “Crnogorska nedjelja mode”

-Naša ekipa sa terena uživo će nas informisati o brojnim dešavanjima

-Uz servisne informacije, aktuelne priče, gledaćete i redovne rubrike: dječiji kutak, pg servis, okom gledalaca, ukusi jutra...

Urednik i voditelj emisije: Dejan Bijelić
Urednica Jutarnjeg programa: Ljiljana Savić
e-mail: jutarnji@rtcg.org

]]>
Thu, 15 Nov 2018 22:03:00 +0100 Servisne informacije http://www.rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/221169/tema-jutra---vrsnjacko-nasilje.html
Turska: Nedovoljna objašnjenja Rijada http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221140/turska-nedovoljna-objasnjenja-rijada.html Turska je današnja objašnjenja saudijskog tužilaštva u vezi sa ubistvom novinara Džamala Kašogija ocijenila kao "nedovoljna". ]]>

"Sve ove mjere su svakako pozitivne, ali su takođe nedovoljne", rekao je šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu.

Ističući da je ubistvo Kašogija "unaprijed planirano", Čavušoglu je odbacio tvrdnje prema kojima su ubice prvobitno željele Kašogija da vrate u zemlju.

Saudijski državni tužilac Saud al Modžeb zatražio je danas smrtnu kaznu za petoro optuženih za ubistvo Kašogija i isključio mogućnost da je prijestolonaslednik Mohameda bin Salmana umiješan u zločin.

Al Modžeb je rekao da je Kašogi ubijen smrtonosnom injekcijom, zatim raskomadan i u djelovima iznet iz konzulata.

Planovi za njegovo ubistvo postojali su tri dana prije nego što je izvršeno. Iza ubistva je bivši šefa obavještajne službe Ahmad al-Asiri, koji je smijenjen zbog toga što je naredio prinudni povratak Kašogija.

Turska je i ranije optužila najviše saudijske zvaničnike za ubistvo, tvrdeći da je Saudijska Arabija poslala tim ubica za Kašogijem.

Kašogi (59) koji je pisao za Vašington post ubijen je u konzulatu i Istanbulu, gdje je otišao po dokumenta za vjenčanje s turskom državljankom.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 21:24:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221140/turska-nedovoljna-objasnjenja-rijada.html
Tači odlikovao Kuočija http://www.rtcg.me/vijesti/region/221123/taci-odlikovao-kuocija.html Kosovski predsjednik Hašim Tači odlikovao je danas komandanta KFOR-a Salvatora Kuočija Vojnom medaljom za službu na Kosovu, prenijela je RTK 2. ]]>

Kuoči, koji završava svoj mandat na Kosovu, rukovodio je KFOR-om profesionalnošću vrhovnog vojnika, rekao je Tači.

Kuoči je zahvalio na vrednovanju njegovog angažovanja na Kosovu i dodao da će KFOR očuvati napore za mir na Kosovu.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 21:10:00 +0100 Region http://www.rtcg.me/vijesti/region/221123/taci-odlikovao-kuocija.html
Gruevski ušao pa napustio Crnu Goru http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221165/gruevski-usao-pa-napustio-crnu-goru.html Bivši makedonski premijer Nikola Gruevski napustio je Crnu Goru istog dana kada je ušao u našu državu, a crnogorska policija u potpunosti je ispoštovala zakonske procedure, navodi se u saopštenju Uprave policije. ]]>


"Povodom navoda koji su objavljeni u medijima, kao i interesovanja medija za ovo pitanje, a koji se odnose na to da je bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski ušao u Crnu Goru 11. novembra 2018. godine, radi istinitog informisanja javnosti obavještavamo vas sljedeće:

Nikola Gruevski je ušao u Crnu Goru navedenog dana i istog dana je izašao iz Crne Gore. Crnogorska policija je u ovom slučaju u potpunosti ispoštovala zakonske procedure," saopšteno je iz Uprave policije.

Prethodno se oglasila i Albanska policija

Povodom interesovanja medija o navodima da je Nikola Gruevski boravio na teritoriji Albanije oglasila se i policija te zemlje navodeći da je Gruevski prešao granicu Albanije i uputio se ka Crnoj Gori.

''On je prešao granicu ka Crnoj Gori u vozilu koje pripada ambasadi Mađarske u Tirani''- naveli su iz albanske policije.

Napominju da su potjernicu za njim dobili dva dana nakon što je on prešao granicu te zemlje. Gruevski je iz Albanije izašao 11. novembra u 19 sati i 11 minuta preko graničnog prelaza Božaj, gdje je policiji pokazao makedonsku ličnu kartu, navela je policija na Facebook-u. U tom trenutku, za njim nije bila raspisana potjernica, pa albanski policajci nisu imali nikakav razlog da ga zadrže.

 

]]>
Thu, 15 Nov 2018 20:53:00 +0100 Hronika http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221165/gruevski-usao-pa-napustio-crnu-goru.html
"Nastavićemo borbu za našu Inicijativu" http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221164/nastavicemo-borbu-za-nasu-inicijativu.html Potpisnici građanske inicijative da se pronađe nova lokacija za vrtić u Baru kazali su da su razočarani i revoltirani načinom na koji je ta inicijativa odbijena u lokalnom parlamentu, i poručili da će nastaviti da se bore za nju svim pravnim sredstvima. ]]>

Inicijativa protiv izgradnje vrtića u dvorištu Gimnazije "Niko Rolović", koju je podnijelo preko 2,7 hiljada građana, nije dobila potrebnu većinu u lokalnom parlamentu. Za nju je glasalo 14 odbornika, sedam je bilo protiv, a 13 uzdržano.

U reagovanju potpisnika inicijative navodi se da ne postoji uzdržanost povodom takvih pitanja.

„Mi smo izložili naše argumente, prikupili i prezentovali sve informacije, zauzeli pozitivan stav i bili spremni na dijalog u svakom trenutku“, piše u reagovanju potpisnika.

Prema njihovim riječima, najmanje što su građani očekivali jeste da se obaranje Inicijative obrazloži argumentima koji su jači od njihovih.

„Umjesto toga, dobili smo 13 uzdržanih glasova. Sa proceduralne strane, svaki od tih glasova je glas protiv inicijative, samo što je se za razliku od glasova koji su bili protiv, od ovih uzdržanih se ne traži obrazloženje zašto su zauzeli određeni stav. Jer ga nijesu zauzeli“, dodaje se u reagovanju.

Navodi se da je proizvod odluke donijete na taj način apsolutna uvjerenost građana da su u pravu, da je njihov cilj ispravan i da sada posebno nije vrijeme da se odustane.

„Nastavićemo borbu za našu Inicijativu svim pravnim sredstvima“, poručili su potpisnici inicijative.

Kako su naveli, iz dana u dan broj pristalica Inicijative raste, „jer ljudi osjećaju da je čitava ideja bezobrazno apsurdna, utemeljena na odlukama donijetim u tajnosti prije deset i više godina, i podgrijavana strahom kojim se toliko precizno služe“.

„Ko je zagrebao površinu problema, shvata da su u pitanju ko zna čiji interesi, jer teško da su to interesi djece“, kaže se u reagovanju.

Navodi se da je jedna od stvari koja najviše vrijeđa građanski intelekt i to što je predviđeno rušenje postojećeg vrtića u centru grada, kao i zgrade policije, radi izgradnje dvije stambene zgrade.

„Zašto je žurba da se izgradi vrtić pošto poto, iako smo obaviješteni da je otvaranjem Male Luke svako dijete dobilo svoje mjesto? Pa zato da bismo što ranije mogli da dobijemo još dvije zgrade sa pogledom na more“, smatraju potpisnici inicijative.

Prema njihovim riječima, insistira se na gradnji vrtića baš između već postojećih škola, na močvarnom zemljištu, u saobraćajnom haosu i bez osvrtanja na 80 i više stabala visokih preko deset metara, zato što se tu ne može graditi ništa drugo.

„To za sada izgledaju kao jedini isitiniti odgovori, jer nam niko nije ponudio ni jedan jedini argument zašto je potrebno izgraditi vrtić na odabranoj lokaciji sem argumenta – može nam se. Mi se s tim ne mirimo“, zaključuje se u reagovanju.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 20:48:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221164/nastavicemo-borbu-za-nasu-inicijativu.html
Napadnut Šeki Radončić u Podgorici? http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221160/napadnut-seki-radoncic-u-podgorici.html Novinar i publicista Šeki Radončić navodno je napadnut večeras u tržnom centru Delta city u Podgorici. ]]>

Mediji prenose da Radončić trenutno daje izjavu u policiji.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 19:42:00 +0100 Hronika http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221160/napadnut-seki-radoncic-u-podgorici.html
Usvajanje "Rezolucije povodom stogodišnjice PG skupštine" http://www.rtcg.me/vijesti/politika/221159/usvajanje-rezolucije-povodom-stogodisnjice-pg-skupstine.html Poslanici Demokratske partije socijalista su predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću podnijeli prijedlog da usvoji Rezoluciju povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine. ]]>

Potpis su 42 poslanika DPS-a stavila na Prijedlog Rezolucije u cilju prevazilaženja podjela u crnogorskom društvu. Osim toga, kao jedan od razloga predlaganja Rezolucije je i činjenica da se, 100 godina nakon tragičnog događaja, on pokušava zloupotrijebiti u dnevnopolitičke svrhe ''služeći kao uporište nekim unutaršnjim i spoljnim nacionalističkim strukturama za negiranje crnogorske nacije i države''.

Kako saznajemo, u Rezoluciji Skupština CG konstatuje da je u periodu ''prije, tokom i poslije Velikog rata, Crna Gora bila suverena i međunarodno priznata država, definisana Ustavom iz 1905. i da ''Podgorička skupština'' održana 24-29 novembra 1918. nije bila njena legalna institucija.''

Takođe, u dokumentu se navodi i da je nelegalnost i nezakonito konstituisanje ''Podgoričke skupštine'' formalno-pravni osnov za ništavost svih njenih odluka. Osim toga, navodi se da je ''Podgorička skupština'' bila instrument kojim je izvršen prevrat u Crnoj Gori.

''Nelegalnom odlukom ''Podgoričke skupštine'' riješeno je da Crna Gora, međunarodno priznata, članica Antante i jedna od država pobjednica u Velikom ratu bude prisajedinjena Kraljevini Srbijii da kao njen dio, bez svog imena i državnog subjektiviteta, uđe u sastav Kraljevine SHS''-navodi se u Prijedlogu Rezolucije.

U dokumentu, koji su poslanici DPS-a uputili Brajoviću navodi se i da je ''nelegalnom odlukom ''podgoričke skupštine'' izvršena nasilna detronizacija kralja Nikole I i dinastije Petrović Njegoš.

U dokumentu se pominje i crkva.

''Nelegalnim odlukama ''Podgoričke skupštine'' omogućeno je nezakonito ukidanje autokefalnosti Crnogorske crkve''-navedeno je u Rezoluciji.

Na kraju se navodi da su odluke ''Podgoričke skupštine'' faktički poništene kroz Narodnooslobodilačku borbu 1941-1945, odnosno ukinute odlukama ZAVNO Crne Gore i Boke, CASNO i AVNOJ-a, kao i referendumom iz maja 2006. i Deklaracijom nezavisne Republike Crne Gore od 3. juna 2006.''

]]>
Thu, 15 Nov 2018 19:33:00 +0100 Politika http://www.rtcg.me/vijesti/politika/221159/usvajanje-rezolucije-povodom-stogodisnjice-pg-skupstine.html
U ratnom sastavu 5.159 vojnika http://www.rtcg.me/vijesti/arsenal/221158/u-ratnom-sastavu-5159-vojnika.html Vojska Crne Gore (VCG) će u mirnodopskom sastavu brojati 2.368 ljudi, a u ratnom 5.159, navodi se u Odluci o organizacijsko-formacijskoj strukturi i veličini VCG koju je danas usvojila Vlada. ]]>

Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je, nakon sjednice Vlade, da se radi o kvalitetnom dokumentu koji će biti polazna osnova za kasnije i teritorijalno definisanje jedinica VCG.

„U narednom periodu planiramo otvaranje kasarne u Andrijevici, gdje će biti smještena Treća pješadisjka četa, i na taj način širimo i poticioniramo Vojsku tamo gdje Crna Gora treba da ima svojo vojne kapacitete, a s druge strane pokušavamo da je vratimo tamo gdje i tradicionalno pripada“, kazao je Bošković.

Sve to, kako je naveo, ide u prilog onome što je Vlada postavila za svoj cilj prije dvije godine, kada je formirana.

„A to je da Vojsku napravimo onakvom kakvu bi željeli da imamo, kao jedna mala i efikasna država. Dakle, Vojsku shodno potrebama države i njenim nacionalnim interesima s jedne, a s druge strane uvažavajući činjenicu da je Crna Gora 29. punopravna članica NATO-a“, precizirao je Bošković.

Prema njegovim riječima, ovo je samo početak kada je reforma VCG u pitanju.

„Do sredine naredne godine stvorićemo uslove da Vojsku još značajnije podmladimo, bez obzira što smo u proteklih 15 mjeseci dosta uradili na tom planu, a s druge strane i da je modernizujemo“, kazao je Bošković.

Kako je naveo, ono što je urađeno ove, što će biti urađeno u narednih pet godina, samo će pospješiti kapacitete VCG.

„Koji će biti korišćeni za potrebe međunarodnih misija, ali mnogo više za potrebe civilnog stanovništva u Crnoj Gori“, istakao je Bošković.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 19:24:00 +0100 Arsenal http://www.rtcg.me/vijesti/arsenal/221158/u-ratnom-sastavu-5159-vojnika.html
"Vjerujem da je plan dobar" http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221156/vjerujem-da-je-plan-dobar.html Britanska premijerka Tereza Mej rekla je danas da "svakim dijelom svog bića" vjeruje da je predloženi plan za Bregzit dobar. ]]>

Ona je navela da bi odbijanje plana za Veliku Britaniju značilo "duboku i ozbiljnu" neizvjesnost.

Mej je takođe rekla da će se boriti za liderstvo u Konzervativnoj partiji jer su neki poslanici, nezadovoljni planom, pokrenuli pitanje poverenja vladi.

"Hoću li ovo istjerati do kraja? Da", rekla je ona novinarima.

U prethodna 24 sata ostavke su podnijela dva člana kabineta, među njima i ministar za Bregzit Dominik Rab, i nekoliko nižih funkcionera britanske vlade.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 19:16:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221156/vjerujem-da-je-plan-dobar.html
Za rekonstrukciju puteva 40 miliona eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221157/za-rekonstrukciju-puteva-40-miliona-eura.html Država će, u naredne dvije godine, za rekonstrukciju 125 kilometara puteva širom Crne Gore izdvojiti 40 miliona eura, saopštio je direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača, nakon sjednice Vlade. ]]>

Ugovorom Crne Gore i Evropske investicione banke (EIB) o finansiranju projekta "Program rekonstrukcije magistralnih puteva" obuhvaćena je rekonstrukcija puteva: M-8 Pljevlja – Mihajlovica u dužini od 10 km; M-2.1, Barski most – Dobrakovo – Bijelo Polje u dužini od 14,6 Km; M-2 Berane – Tunel Lokve – Rožaje u dužini od 30,9 Km, M-2 Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane u dužini od 39,8 Km i M-2 Kamenovo – Petrovac – Bar u dužini od 23,3 km.

Parača je saopštio da su obuhvaćene 24 dionice čijom bi realizacijom trebalo da bude rekonstruisano 216,3 km magistralnih puteva, da su radovi na dionicama koje su finansirane iz budžeta, uglavnom završeni te da je ukupna dužina magistralnih puteva koji će se rekonstruisati sredstvima iz tog kredita 125 km.

"Završetkom ovog programa, koji bi počeo da se realizuje sljedeće godine, 2020. kada bude priveden kraju Crna Gora će imati 216 Km modernih savremenih puteva", rekao je Parača.

 

]]>
Thu, 15 Nov 2018 19:04:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221157/za-rekonstrukciju-puteva-40-miliona-eura.html
O digitalnoj komunikaciji u decembru http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221148/o-digitalnoj-komunikaciji-u-decembru.html Nezavisno od toga čime se bavite, u eri interneta, za napredak u biznisu je digitalna komunikacija neizbježna. O digitalnoj komunikaciji i promjenama za biznise u 2019, te kako koristiti sve što informacione tehnologije nude, u Podgorici 6. decembra predavanje će održati Dino Oreški iz Hrvatske. ]]>

Brz prenos podataka, koristeći internet, omogućiće vam lakoću poslovanja kaže Dino Oreški, pokretač kulture digitalnog marketinga u Hrvatskoj.

Oreški ima 15 godina iskustva u pomaganju kompanijama i pojedincima koje uči kako da pravilno artikulišu i komuniciraju svoje ideje.

Strategija razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. je digitalna strategija koja pored ICT tehnologija u ključnim oblastima tretira i pitanje vještina. Ako ne posjedujete vještine digitalne komunikacije, to će značajno usporiti mogućnosti da napredujete u biznisu.

"Zato je strateški važno iskoristiti benefite koje donosi digitalna komunikacija. Digitalna komunikacija nije budućnost, ona je tu, događa se ovdje i sada," kaže Oreški.

“Što prije zavolite digitalnu komunikaciju i digitalni marketing, biznis će vam biti lakši, a samim tim i život. Krećite se od dobrog glasa do dobre zarade. Kada savladate vještine digitalne komunikacije i digitalni marketing ćete s lakoćom”, napominje Oreški. 

U tom kontekstu povezanost putem interneta ostaje važan cilj i veliki izazov koji u kombinaciji sa izabranim strateškim pravcima razvoja treba da doprinese stvaranju digitalne Crne Gore.

Improve business seminar koji se održava u Podgorici 6. decembra pružiće polaznicima sva neophodna znanja u oblasti digitalne komunikacije, napominju organizatori. Dodaju da su detalji o seminaru dostupni na www.imPRove.co.me.

 

 

]]>
Thu, 15 Nov 2018 18:48:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221148/o-digitalnoj-komunikaciji-u-decembru.html
U udesu na Vranjini pet osba povrijeđeno http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221154/u-udesu-na-vranjini-pet-osba-povrijedjeno.html Na magistralnom putu Podgorica-Bar, na mostu Vranjina, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je, kako saznaje Portal RTCG, pet osoba povrijeđeno, od kojih dvije teže. ]]>

Prema nezvaničnim informacijama svi povrijeđeni su mlađe životne dobi: dvije djevojke D.A. (1999) i D.S. (1997) i tri momka, P.B. (1986), K.D. (1987) i S.Z. (1980).

Prema nezvaničnim informacijama do udesa je došlo kada je vozilo iz za sada neutvrđenih razloga udarilo u tri momka koji su pecali na Skadarskom jezeru.

Kako je saopšteno do udesa je došlo u 17:42h, a saobraćaj je bio obustavljen u oba smjera. 

 

 

]]>
Thu, 15 Nov 2018 18:36:00 +0100 Hronika http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221154/u-udesu-na-vranjini-pet-osba-povrijedjeno.html
Udes iznad Jaza, tri osobe povrijeđene http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221151/udes-iznad-jaza-tri-osobe-povrijedjene.html Na magistalnom putu Budva - Kotor, u sudaru tri automobila, tri osobe su povrijeđene, saopšteno je Portalu RTCG iz Uprave policije. ]]>

Udes se, kako nam je saopšteno, dogodio iznad plaže Jaz. Povrijeđeni su, prema nezvaničnim informacijama, van životne opasnosti i transportovani su u Opštu bolnicu u Kotoru.  

Uviđaj je u toku.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 18:20:00 +0100 Hronika http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/221151/udes-iznad-jaza-tri-osobe-povrijedjene.html
Sankcije za 17 Saudijaca povezanih s ubistvom http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221150/sankcije-za-17-saudijaca-povezanih-s-ubistvom.html Američko ministarstvo finansija uvelo je danas dodatne sankcije za 17 Saudijaca koji su optuženi da su učestvovali u ubistvu novinara Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu. ]]>

Novim sankcijama je optuženim Saudijcima zamrznuta imovina koju možda imaju u SAD, dok je Amerikancima zabranjeno da posluju s njima.

Jedan od njih je visoki savjetnik saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Njima je već uvedena zabrana ulaska u SAD.

Zvaničnici SAD tražili su od saudijske vlade punu istragu o ubistvu Kašogija.

Turske i saudijske vlasti navode da je kolumnistu Vašington posta (The Washington Post) ubio tim iz Saudijske Arabije kada je došao u konzulat da traži dokumente za vjenačanje.

Saudijske vlasti su pritvorile 21 osobu i tužilaštvo je saopštilo da će tražiti smrtne kazne za pet osumnjičenih.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 18:14:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221150/sankcije-za-17-saudijaca-povezanih-s-ubistvom.html
Za projekte zapošljavanja OSI 1,5 miliona http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221147/za-projekte-zaposljavanja-osi-15-miliona.html Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) odobrio je finansiranje 31 projekata za podsticanje profesionalne rehabilitacije zapošljavanja osoba sa invaliditetom (OSI). ]]>

Iz Zavoda je saopšteno da će grant šemom, sedmom po redu, biti raspoređeno 1,5 miliona eura bespovratnih sredstava za podršku projektima zapošljavanja lica sa invaliditetom, po javnom pozivu od 1. avgusta.

Ugovore sa korisnicima granta potpisaće sjutra direktor Zavoda Suljo Mustafić.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 18:02:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221147/za-projekte-zaposljavanja-osi-15-miliona.html
Đukanović čestitao dan škole "Dara Čokorilo" http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221143/djukanovic-cestitao-dan-skole-dara-cokorilo.html Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 15. novembra - dana J.U. Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje "Dara Čokorilo“ i obilježavanja 70 godina od osnivanja ustanove, direktorici Vjeri Vuković, svim zaposlenim u javnoj ustanovi i učenicima, uz iskrene želje za dalji uspješan rad. ]]>

„Osnivanje ustanove, dalo je neizmjeran doprinos stvaralačkom duhu u poslijeratnom periodu, u skladu sa ukupnom kulturno-umjetničkom tradicijom koja krasi Nikšić. Da se radi o kredibilnoj i prepoznatljivoj ustanovi, dovoljno govore uspjesi učenika i nastavnog kadra na međunarodnom takmičenju, te činjenica da i nakon 70 godina, nove generacije, nesmanjenim entuzijaznom, kreću putem spoznavanja muzičke umjetnosti, u sve većem broju.

Uvjeren sam da će dosadašnja tradicija i uspješan rad biti nastavljeni, u čemu nas dodatno ohrabruje činjenica da je škola na najbolji mogući način riješila pitanje prostornih kapaciteta i da posjeduje najsavremenije uslove za rad, zahvaljujući sinergijskom djelovanju uprave ustanove, lokalne samouprave i Vlade“, navodi se u čestitki.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 17:22:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221143/djukanovic-cestitao-dan-skole-dara-cokorilo.html
Traže da se glasa o nepovjerenju Mej http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221136/traze-da-se-glasa-o-nepovjerenju-mej.html Grupa britanskih konzervativnih poslanika, zagovornika Bregzita, saopštila je da njihov lider Džejkob Riz-Mog formalno traži da se glasa o nepovjerenju premijerki Terezi Mej. ]]>

Jurop risrč grup (European Research Group), koja okuplja vatrene zagovornike Bregzita, saopštila je da će Riz-Mog poslati pismo odboru koji nadzire izbor za liderstvo u Konzervativnoj partiji, prenio je Asošiejtid pres.

Prema stranačkim pravilima, glasanje o nepovjerenju se pokreće ako 15 odsto konzervativnih poslanika traži to od poslaničkog kluba torijevaca. To znači da 48 poslanika treba da traži glasanje, a samo šef kluba Grem Brejdi zna koliko je pisama poslato.

Očekuje se da će poslije pisma Riz-Moga i drugi to učiniti.

Pristalice Bregzita se protive predlogu dogovora o razlazu s Evropskom unijom koji je postigla Mej, uz ocjenu da time Velika Britanija neće poptuno raskinuti veze s Unijom.

]]>
Thu, 15 Nov 2018 17:07:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/221136/traze-da-se-glasa-o-nepovjerenju-mej.html
Spriječiti posljedice koje pritvor može imati na migranate http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221138/sprijeciti-posljedice-koje-pritvor-moze-imati-na-migranate-.html Alternativnim mjerama preveniraju se ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila, a u crnogorskom zakondavstvu potrebno je razraditi međunarodne standarde u toj oblasti. ]]>

To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena”, koji sprovodi Savjet Evrope.

Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.

„Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.

„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.

On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.

„Naime, iako su alternativne mjere, po prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, Alternativnim mjerama preveniraju se ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila, a u crnogorskom zakondavstvu potrebno je razraditi međunarodne standarde u toj oblasti.

To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena”, koji sprovodi Savjet Evrope.

Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.

„Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.

„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.

On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.

„Naime, iako su alternativne mjere, prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, podsjećajući da je donijela Zakon o međunarodnoj i privremnoj zaštiti stranaca i novelirala Zakon o strancima.

„Prema raspoloživim informacijama u Crnoj Gori noć provede u prosjeku 120 do 130 migranata. Izražene migracije i raseljavanja predstavljaju veliki izazov za države, pa i za Crnu Goru i njene institucije, a posebno sa aspekta poštovanja ljudskih prava migranata“, istakao je Baković.

Prema njegovim riječima, zato je obaveza svih da preuzmu korake u skladu sa mandatom, kako bi, kako je naveo, omogućili da proces prevaziđu što lakše, „a u skladu sa standardima pristupanja u zaštiti migranata, koji su definisani u brojnim dokumentima UN-a, Savjeta Evrope i Evropske unije, a koji čine dio međunarodnog prava ljudskih prava, međunarodno humanitarnog i izbjegličkog prava.

Baković je ukazao da se u Analizi Upravnog komiteta za ljudska prava ukazuje na standarde Evropskog suda za ljudska prasva i drugih tijela u vezi sa imigracionim pritvorom i lišavanjem slobode i alternativama pritvoru.

On je ukazao da se u Analizi navodi da se alternativama preveniraju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila.

„Opravdano se naglašava da je pritvaranje ranjivih osoba, a naročito djece, posebno problematično u smislu poštovanja prava i blagostanja“, rekao je Baković.

Zamjenica šefa Odjeljenja nezavisnih tijela za ljudska prava u Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava u SE, Lilja Gretarsdottir, koja je predstavilaanalizu „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“ Upravnog komiteta za ljudska prava, ocijenila je da se najveće praznine nalaze u tome da se alternativne mjere nedovoljno koriste.

 

 

]]>
Thu, 15 Nov 2018 16:42:00 +0100 Društvo http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/221138/sprijeciti-posljedice-koje-pritvor-moze-imati-na-migranate-.html