[ Beta ]

OLAND I MERKEL

"Više Evrope ili kraj Evrope"

Francuski predsjednik Fransoa Oland i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali su danas na više solidarnosti unutar EU u rješavanju izbjegličke krize u zajedničkom obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu.

Oland je poručio evroposlanicima da će Francuska i Njemačka nastaviti da se drže principa solidarnosti, tolerancije i čvrstog stava u rješavanju problema s kojima se EU suočava. On je naglasio da jedino ujedinjenja Evropa može pronaći rješenja za probleme s kojima se suočava.

"Moramo se bolje organizovati za prihvat izbjeglica u EU. Moramo se pobrinuti da ljudi u velikim izbjegličkim kampovima mogu da pronađu radna mjesta, jer će u suprotnom gotovo sigurno krenuti ka nama. Moramo podići velike prihvatne centre za registraciju. Moramo pošteno raspodijeliti teret izbjeglica na sve zemlje članice EU", rekao je on.

Oland je naglasio da se mora uraditi više kako bi se pomoglo Grčkoj, Italiji, zemljama Balkana koje se teško nose s prihvatom velikog broja izbjeglica i Turskoj.

Francuski predsjednik rekao je da EU mora zauzeti čvrst stav u rješavanju krize u Siriji i mora pronaći način da ljudima u toj zemlji ponudi alternativu, nešto više od Bašara al Asada s jedne i Islamske države s druge strane.

"Islamska država se bori protiv svega što Evropa predstavlja, dok je aktuelni režim u Siriji doveo je do ove katastrofe i nastavlja da čini zločine. Treba raditi na tome da svi međunarodni akteri, zemlje Persijskog zaliva, SAD, Rusija i Evropa pronađu zajedničko rješenje za rješavanje sukoba u Siriji", izjavio je Oland.

Oland je poručio europoslanicima da Evropa ne smije postati defanzivna, da mora da se suoči sa svojim strahovima i pokazati više odgovornosti i solidarnosti.

"Moramo da odlučimo da li hoćemo da imamo jaku Evropu ili ćemo imati kraj Evrope. Prošlo je 25 godina od ujedinjenja Njemačke i mi se još suočavamo s izazovima. Moramo se odlučiti da li želimo živjeti u koherentnom jedinstvu u narednim stoljećima ili želimo da se vratimo u 20 stoljeće", izjavio je Oland.

Merkel je poručila poslanicima Evropskog parlamentaa da veliki broj izbjeglica trajno mijenja dnevni red Unije i da će sve zemlje članice morati dugog daha da rješavaju uzroke koji dovode do ovih masovnih migracija.

"Sada je potrebno više Evrope. EU je zajednica vrijednosti, od toga se ne smije odustati. Neće nekoliko zemalja same rješavati izbjegličku krizu, već ćemo to činiti svi zajedno. Ne smijemo se vratiti u okvire nacionalnih država i odlučivanja u okviru nacioalnih država", izjavila je Merkel.

Njemačka kancelarka naglasila je da se mora jasno staviti do znanja ekonomskim migrantima da ne mogu ostati u Evropi, jer je to jedini način da se pomogne ljudima koji imaju prava na međunarodnu pomoć.

"Potrebno je omogućiti izbjeglicama da se lakše integrišu u evropska društva. Njihova odgovornost je da nauče jezik i poštuju naša pravila. Naša odgovornost je da u njima vidimo ljude, a ne anonimnu masu, čak i onda kada oni ne mogu ostati kod nas", izjavila je Angela Merkel.

Tokom svog obraćanja europoslanicima Angela Merkel je konstatovala da se Dablinski sporazum pokazao kao neupotrjebljiv i nedovoljan, kao i da se ona zauzima za novi dogovor u okviru EU i ravnomjernu raspodjelu tereta izbjeglica na svih 28 zemalja članica.

Zajedničko obraćanje Olanda i Merkelove Evropskog parlamenta obilježilo je 25 godina od ujedinjenja Njemačke, ali je predstavljalo simboličan gest evropskog jedinstva u trenutku kada se EU suočava s dubokim podjelama. U novembru 1989. godine francuski predsjednik Fransoa Miteran i njemački kancelar Helmut Kol obratili su se poslanicima Evropskog parlamenta poslije pada Berlinskog zida.

U Njemčaku u septembru stiglo 164.000 migranata

Njemačke vlasti saopštile su danas da je 164.000 tražilaca azila stiglo u tu zemlju u septembru.

Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da je od početka godine stiglo 577.000 ljudi koji su tražili azil.

Formalno je u septembru u Njemačkoj azil zatražila 43.071 osoba, što je za 126 odsto više nego u septembru prošle godine.

Oko trećinu zahteva za azil, 16.838, podneli su ljudi iz Sirije. Za njima slede tražioci azila iz Albanije, Avganistana, Iraka i Srbije.