VIŠE KRIZA

Junker zabrinut zbog Poljske i Mađarske

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker zabrinut je zbog razvoja u Poljskoj i prijeti mađarskom premijeru Viktoru Orbanu zbog planiranog referenduma o izbjeglicama.

On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Kurir", rekao da se ne može biti zadovoljan stanjem u EU, jer postoji više kriza. 

Prema njegovim riječima prisutni su strahovi od globalizacije i terorizma, postoji izbjeglička drama i nezadovoljni, koji smatraju, s pravom, da se ne osjećaju dobro u ekonomskom sistemu.

"Ako Komisija onda podsjeti na evropske principe, to se možda nekome čini arogantnim, iako su te vrijednosti od koristi za sve. Veoma sam svjestan da postoji problem prihvatljivosti kod građana, ali sam i veoma zabrinut zbog razvoja u zemljama EU", podvukao je Junker.

On je rekao da djelovanje vlade nanosi štetu pravnoj državi u Poljskoj, te dodaje da postoje događaji i u drugim zemljama, koji utiču na demokratsku supstancu.

"Posmatram sa zabrinutošću pripreme za referendum o izbjeglicama u Mađarskoj. Ako bi sada organizovali referendume o svim odlukama Savjeta ministara ili Evropskog parlamenta, onda se pravna sigurnost dovodi u opasnost. Komisija bi morala da pokrene postupak zbog opasnosti od kršenja sporazuma EU protiv Mađarske. Premijer Orban bi onda tvrdio da Komisija tuži mađarski narod. Tako bi to teklo, a ako bi se to dozvolilo idemo ka veoma teškim vremenima u Evropi", uvjeren je Junker.

Upitan zašto su istočnoevropske zemlje protiv kvota za prihvat izbjeglica on je objasnio da se pravilo o kvotama oslanja na principu solidarnosti, koje treba da pokaže da zemlje mediterana nijesu ostavljene na cjedilu.

"Što ste udaljeniji od mediterana to je manja spoznaja za potrebom saradnje svih država. Postoje kulturne razlike između istočne, srednje i zapadne Evrope, a postoje i tradicionalne zemlje imigracije koje su se navikle na imigraciju i u strancima ne vide podsticaj za strah, već doprinos ili bogaćenje", naglasio je Junker.

On je poručio da od zemalja koje ne prihvataju izbjeglice očekuje da učine više u zaštiti spoljnih granica EU, dodajući da bi Sloačka, koja trenutno predsjedava EU, mogla to da koordinira.

Govoreći o Turskoj Junker je naglasio da je veoma zabrinut razvojem, te istakao da bi uvođenje smrtne kazne vodilo ka hitnom prekidu pristupnih pregovora.

"To mislim veoma ozbiljno. Smrtna kazna nema mjesta u EU, kao ni zlostavljanje ili hapšenje bez razloga. Imam utisak da je Turska, koja se kretala ogromnim koracima ka demokratskom evropskom prosjeku, sada napustila taj put. Međutim ne vjerujem da je sada došao trenutak da prekidamo pristupne pregovore. Ukoliko bi ikada pristupni pregovori vodili ka uspjehu, ionako bi bilo referenduma u više zemalja EU o članstvu Turske, a aktuelno Ankara nije spremna za članstvo", rekao je šef Evropske komisije.

On je najavio da će izvještaj o napretku Turske, na jesen, biti objektivan i formulisan bez mekoće, dodajući da Evropska komisija vodi pristupne pregovore i da može da ih zaustavi, a da to jednoglasno mogu učiniti i zemlje članice.

Prema njegovim riječima, rizik je veliki da propadne i pakt o izbjeglicama EU i Turske, dodajući da je dosadašnji uspjeh tog sporazuma krhk, a da je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan do sada u više navrata ukazivao da bi mogao otkazati dogovor.

To bi, kako očekuje, moglo dovesti do novog povećanja izbjeglica u Evropi.

Što se terorizma tiče Junker je istakao da se spoznaje namjera terorističke mreže da pokrene vjerski rat, ističući da ubistvo sveštenika u Francuskoj pokazuje da ove snage strave pokušavaju da izigraju vjeru i njihove predstavnike.

On je podsjetio da se terorizam može dogoditi bilo gdje i da niko nije siguran od terorističkog nasilja.

Politika, kako smatra, ima teškoće da ofanzivno priđe strahu građana.

Junker ukazuje da teroristi spekulišu da bi države mogle odgovoriti masivnom primjenom sile, što bi koristilo njihovim ciljevima uništavanja suživot.

"Na nacionalnom nivou ne postiji odgovor na međunarodni terorizam, jer terorizam ne poznaje granice. Zbog toga bi bilo dobro da se ostavri prekogranična saradnja policija i obavještajnih službi", preporučuje on.

Upitan da li strahuje da će morati za godinu dana da sjedi zajedno sa Marin Le Pen kao šeficom francuske drzave u Savjetu EU, Junker je istakao da to ne bi bilo prijatno za njega, ali da ima povjerenje u zdrav razum Francuza, te da u zemlji, u kojoj su ljudska prava izmišljena, ne može doći do pobjede onih snaga koje žele da krše ljudska prava.

"Ne potcjenjujem strah od desničarskog populizma, ali sam isto tako zabrinut zbog toga što tradicionalne političke stranke mogu imitirati argumente populista. Populistima se mora energično suprostaviti umjesto da se trči za njima", uvjeren je on.

Kada je riječ o Donaldu Trampu Juner je kazao da ga nije sretao do sada i da mu nije ni stalo da ga od januara stalno viđa.

"Poznajem Hilari Klinton od 1995. I znam da je ona ozbiljna žena. Želio vih da ono, za šta ona stoji, dobije podršku većeg dijela američkog stanovništva. Sljedeći američki predsjednik je peti sa kojim bi imao posla. Utvrdio sam i da svi predsjednici, od trenutka kada se usele u Bijelu Kuću globalno razmišljaju", objasnio je on.

Upitan o svom zdravlju Junker je poručio da je dobro, da je ponekad umoran, jer je dnevni raspored intenzivan.

Međutim ukazuje da glasine o ostavci imaju druge uzroke, te da su oni ishod politike.

"Kada pokrenete postupak protiv Poljske nije za čuditi da poljski šef diplomatije preporučuje ostavku. Kada se svađate sa nekom vladom zbog kvota onda se stvara anti-Junker raspoloženje. Kada putujem u Sankt Peterburg kako bi razgovarao sa Vladimirom Putinom, u cilju poboljšanja odnosa sa Rusijom, reaguju zemlje centralne i istočne Evrope", objasnio je Junker.

"Pozivi na ostavku imaju sasvim drugi razlog - rekao sam prilikom preuzimanja dužnost da neću biti sekretar Savjeta EU, ali ni rob Evropskog parlamenta", zaključio je on.