- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
21. 10. 2016. 15:38 >> 15:15 2
SAMIT EU
Brisel: Neslaganje o sankcijama Rusiji
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland su partnere na samitu Evropske unije u Briselu izvjestili o “velikim teškoćama u razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom” u Berlinu o Siriji i Ukrajini, a italijanski premijer Mateo Renci je izjavio da je “Oland preoštar prema Putinu” i naglasio da su sankcije Rusiji nesvrsishodne.
Renci koji se upravo vratio iz Vašingtona gdje je razgovarao s američkim predsjednikom Barakom Obamom i od njega dobio podršku za svoj stav da EU politika “stezanja kaiša” guši rast privrede, čuo je od sagovornika u SAD da su i oni “zbunjeni zbog toliko tvrde politike Olanda prema Moskvi”.
To prenose italijanski mediji, koji navode da je Renci predočio veliku zabrinutost svih u EU zbog zaoštravanja sukoba u Siriji, ali je ukazao da nema govora o bilo kakvim sankcijama Rusiji.
Šefovi država ili vlada EU su u burnoj raspravi o “strateškim odnosima” s Rusijom i ratu u Siriji osudile bombardovanje civila u Alepu, i zaprijetile “svim mogućim koracima” ako se to nastavi i ne okrene političkom rješenju krize.
Ali su, po ocjeni mnogih komentatora, uz najmanji mogući jedinstven stav ostavili po strani pitanje sankcija za sirijski režim, ali i za Rusiju, iako su to tražili Velika Britanija, Poljska i baltičke zemlje.
Time je potvrđeno da će se o sankcijama Rusiji zbog Ukrajine odlučivati u decembru ili januaru, kada sadašnje sankcije ističu, a oko čijeg produživanja su članice EU veoma podijeljene.
Njemačka kancelarka Merkel je zauzela nešto oprezniji stav prema Moskvi i predočila da je “nužno ostaviti otvorene sve kanale” u sagledavanju onoga u čemu se u odnosima s Rusijom može napredovati u obostranom interesu, jer, kako je ukazala, “mi smo dio evroazijskog prostora i dio Rusije je u Evropi”.
Oland je međutim upozorio da “mi u EU ništa ne isključujemo i ako Rusija nastavi bombardovanje (u Siriji) dobiće sankcije, mada sada o tome nema odluke”.
Predsjednik Evropskog savjeta, bivši poljski premijer Donald Tusk, bio je mišljenja da je “jasno da je strategija Rusije da oslabi Evropsku uniju, mada naš cilj nije da zaoštrimo napetost, već samo uzvraćamo”.
Predsjednica Litvanije Dalija Gribauskajte je podvukla da je “došlo do povećanja napetosti, uključujući na vojnom polju... glavni zadatak je otud da se to smanji, a svi koraci EU ostaju na stolu”.
Angela Merkel je međutim uoči samita EU ukazala na to da je “Moskva strateški partner i važan sused EU”.
Neke evropske diplomate i komentatori u medijima su to protumačili kao njen stav da lideri EU ne vide svrsishodnost tvrdog istrajavanja na sankcijama, već smatraju da je Rusija potrebna Uniji da bi se sukobi i u Ukrajini, a posebno u Siriji preokrenuli ka miru i političkom rješenju.
Austrijski kancelar Kristijan Kern je ocijenio da su rasprave među liderima EU o politici prema Rusiji bile veoma oštre i zbog toga što članice Unije imaju važne ekonomske interese u Rusiji, ali je zaključio i da su “važne evropske vrijednosti”.
Šefovi država ili vlada EU ništa nijesu saopštili o rezultatima rasprave o “strateškim odnosima i politici” prema Rusiji, već je to samo spomenuto u kratkoj rečenici završnog saopštenja sa samita EU.
Коментари2
Остави коментар