Objavila: M.M.Lj. [ B92/ Dojče vele ]

EKSPERIMENT U FINSKOJ

Nezaposleni dobijaju platu od 560 eura

Finska je prva zemlja koja će se upustiti u eksperiment bezuslovnog prihoda za građane. Nezaposleni će primati 560 eura.

U pitanju je koncept o kojem se dugo raspravlja. Neki ga vide kao motivaciju nezaposlenima, drugi kao samu budućnost kapitalizma.

Od početka godine odabrana grupa od 2.000 nezaposlenih u Finskoj će primati 560 eura i sa tom platom nisu povezani nikakvi uslovi – ne moraju da rade, ne moraju da traže posao ako to ne žele.

Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se zaista upušta u eksperiment o kojem se u mnogim zemljama samo razmišljalo. Cilj je da se u prvoj fazi vidi kako bezuslovna plata djeluje na ponašanje građana.

Novac će dijeliti finska služba za socijalnu pomoć tamo poznata kao Kela. Treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da neko može lagodno da živi: prosječna plata je negdje oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života zastrašujuće visoki.

Ali to nije ni smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjuka Turunen koja je na čelu pravnog odjeljenja Kele:

„Mislimo da bi ovo mogao da bude odličan podsticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme."

Do sada su i nezaposleni veoma nerado prihvatali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi pravi posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji sa pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopšte ne rade.

U ovom konceptu je to drugačije: na bazični bezuslovni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga.

 „To će im dati finansijsku sigurnost. Mogu biti sigurni da će im ovaj novac stići na vreme. Šta će učiniti s njim, to je njihova stvar", objašnjava pravnica socijalne službe.

Budućnost tržišta rada

Učesnici eksperimenta će biti izabrani lutrijom među osobama između 25 i 58 godina starosti koje su u Finskoj još u novembru 2016. primali pomoć za nezaposlene. Izabrane osobe se obavještavaju tek 31. decembra i neće moći da odbiju učešće u eksperimentu.

U institucija za socijalnu pomoć su uvjereni da će „primarni cilj" tog eksperimenta biti povezan za promocijom zapošljavanja. A uz to će i pomoći samim nezaposlenima koji su, osim potrage za poslom, morali još da ispunjavaju nebrojene formulare i papire da bi ostvarili svoju pomoć.

Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se nadaju da će ga proširiti na još više građana. Ali to još nije odobrila vlada Finske.

U svim tim raspravama o bazičnom prihodu se čuju kritike da će tako ljudi biti još manje motivisani da traže posao. Ali je činjenica da se radna sredina u današnjem društvu bitno promijenila u poređenju sa ne tako davnom prošlošću. Industriji sve manje treba jednostavna radna snaga, a sve više samo stručnjaci koji će upravljati računarima. Zato zagovornici bezuslovnog prihoda tvrde da će on u jednom trenutku postati neophodan jer jednostavno neće biti dovoljno radnih mjesta za čitavo radno sposobno stanovništvo.

Takav temeljni prihod se još uvek protivi uvriježenoj kapitalističkoj predstavi da novac treba da dobiju samo oni koji ga i zarade. Švajcarska je ove godine sprovela referendum u kojem se predlagao bezuslovni mjesečni prihod od 2.500 švajcarskih franaka (oko 2.300 eura). Poslovično vreijdni Švajcarci su taj predlog ubjedljivom većinom – odbili.

O sličnim modelima se razmišlja i u drugim zemljama, ne samo u imućnim državama poput Finske ili Holandije, nego i u Keniji i čak Indiji.