[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

SVIJET – SAD

Ji: Maligni uticaj Rusije na Balkanu

Rusija produbljuje napore kako bi izvršila "maligni uticaj" na Balkanu, koristeći finansijska i politička sredstva u pokušaju da spriječi povezivanje tog regiona sa Zapadom, kazao je visoki zvaničnik američkog Stejt dipartmenta, Hojt Brajan Ji.

Ji je, govoreći pred Potkomitetom za spoljne poslove u srijedu, poručio da je cilj Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da promovišu mir i stabilnost u regionu i da su razvile više načina da odvrate "maligni" uticaj Rusije, istakavši da angažovanje SAD na Balkanu obezbjeđuje i sigurnost Evropske unije (EU) i SAD, prenosi danas Radio Slobodna Evropa.

"Etničke tenzije na Balkanu još jednom su počele rasti. Nedavno nasilje u Makedoniji potcrtva ozbiljnost njihovih političkih problema. Kako je napredak u dijalogu između Srbije i Kosova u zastoju, stabilnost na Balkanu ostaće ranjiva, a bez neophodnih strukturnih reformi", rekao je Ji, koji je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju.

On upozorava da ruski napori uključuju i ohrabrivanje manjeg entiteta Bosne i Hercegovine (BiH), Republiku Srpsku (RS), na secesiju, pri čemu je BiH u riziku da postane propala država, dok je širom regiona nacionalizam u porastu, a retorika domaćih političara stvara izrazite podjele.

"Od suzavaca u kosovskom parlamentu, do izazova RS sa vlastima u Ustavnom sudu BIH, političari nacionalisti otvoreno testiraju demokratske norme i institucije", naveo je Ji.

On je, više puta, upozorio na "maligni uticaj" Rusije, a na pitanje šta su po njegovom mišljenju ciljevi Kremlja u regionu, kazao je da je "veoma teško predvidjeti ili čitati misli ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu".

"Ali, mogu reći da nam se čini da su na osnovu pokušaja poslednjih mjeseci u regionu, težili povećanju uticaja, pokušali da ih odvrate od okretanja zapadnim institucijama, EU i NATO-u, te što je više moguće stvoriti zavisnost tih država od Rusije", tvrdi Ji.

On smatra da se tu ne radi o velikoj strategiji, već prije, kako kaže, o oportunističkom pristupu, "kako oslabiti određene vlade koje teže Zapadu da bi država postala što je više moguće zavisna i prijateljska sa Rusijom, a tu je i komercijalni interes, na primjer u energetskoj oblasti, da bi povećali zavisnost u Evropi i na Balkanu o ruskim izvorima".

Ji je upozorio da humanitarni centar Rusije u Nišu vrlo moguće ima za krajnji cilj uticanje na formiranje javnog mnjenja, istakavši da je u pogledu tog centra i ruskih zahtjeva za poseban status te ustanove veoma važno biti oprezan jer SAD "ne vjeruju da su tu namjere čiste".

"Stoga smo savjetovali Srbiju da postavlja teška pitanja, zašto im je potrebna ta ustanova, zašto traže specijalan status za nju, i šta će da rade tamo što se već ne radi u Beogradu u postojećim sličnim ustanovama", rekao je on.

Na pitanje da li je optimista kada je riječ o pomirenju Beograda i Prištine, Ji je potvrdno odgovorio, iako je ocijenio da je napredak usporen i trenutno bolan, i da se ne može reći da će biti lako primijeniti sporazume, ali je kao ključan element naglasio posvećenost EU i SAD da pomognu u tom procesu.

On je rekao i da SAD podržavaju formiranje vojske Kosova, ali – kada se za to ispune svi uslovi jer, kako je pojasnio, ta strategija uključuje da se sa njom saglase sve strane u Vladi, uključujući i srpsku manjinu.

"Za Kosovo bi bilo bolje da iz razloga stabilnosti ima sve ljude u zemlji kao podršku tom koraku prije nego što se preduzme. Ono što tražimo je da Kosovo slijedi strategiju oko koje smo se dogovorili", rekao je Ji.

On je poručio da je cilj SAD da promovišu mir i stabilnost u regionu, s fokusom na borbi protiv korupcije i vladavini prava i zakona, kao i reformama koje su kamen temeljac američke strategije, dok povećanje transparentnosti i odgovornosti vlada pomaže u odvraćanju ruskih napora da iskoriste korupcijsku praksu i učine države ranjivijim na njihov pritisak.

O uticaju Rusije na Balkan govorili su i drugi panelisti u Senatu, pri čemu je Gregori Miks, potpredsjednik i demokratski senator, kritikovao najavljene budžetske rezove u Stejt dipartmentu jer se, kako je naveo, plaši šta će u tom slučaju biti sa američkim mjestom u svijetu, i šta će to značiti za region Balkana.

"Administracija ne daje našim diplomatama oruđe i ljudske resurse da bi djelovali na diplomatskom planu na Balkanu na dnevnoj bazi. Ako se time ne pozabavimo, vakuum će rasti, a u taj prostor će doći Kremlj koji će iskoristiti probleme na terenu", kazao je Miks, tvrdeći da je korumpirani ruski novac donio primjetan uticaj i da SAD ne smiju skrenuti pogled sa Balkana.

Kongresmen Kris Smit, republikanac, saglasan je sa Miksom da SAD ne smiju da napuste Balkan, upozorivši na "opasnost od ostavljanja prostora drugima sa manje jasnim ciljevima".

Međutim, sva pitanja drugih senatora i odgovore Jia u vezi s Rusijom predsjednik Potkomiteta Senata za spoljne poslove, republikanski senator Dejna Rorabaher nazvao je "rusofobijom", objasnivši da je Rusija velika sila i da ima svako pravo da pokuša da proširi svoj uticaj utičući na ljude u pojedinim djelovima zemalja, kao što čine i SAD.

"Mi smo svugdje, naša vojska je svugdje po svijetu, pokušavajući da to uradi i preko armije čak. I Rusija ima svako pravo da pokuša da postane uticajna sila, posebno u zemljama koje se graniče sa Rusijom", rekao je Rorabaher, koji je oštro kritikovao i EU, zaključivši da je ona na silaznoj putanji i da se raspada.