[ Beta,I.Š. ]

OVE SEDMICE

Decenija vlasti Hamasa u Gazi

Islamski ekstremistički Hamas ove nedjelje obilježava deceniju otkako je silom preuzeo vlast u pojasu Gaze od snaga lojalnih sekularnom, umjerenijem Fatahu palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa.

Decenija kontrole pojasa obilježava se u trenutku kada se Gaza suočava s nestašicom struje, vode, siromaštvom, nezaposlenošću i dok još traje blokada Izraela uvedena 2006. godine.

Za dva miliona stanovnika Gaze život će se izgleda samo još više pogoršati, predviđaju poznavaoci bliskoistočnih prilika.

Međunarodna izolacija Hamasa će se po svoj prilici nastaviti, a blokada koju je uveo i susjedni Egipat takođe.Situaciju još više komplikuje neslaganje arapskih zemalja s Katarom, imajući u vidu da je ta zemlja glavni donator pojasa Gaze i da će možda biti primorana da smanji svoju podršku, navodi Frans pres.

Jaz između Hamasa i Fataha, koji još uvijek dominara na drugoj palestinskoj teritoriji, Zapadnoj obali, je dubok, jer svi dosadašnji pokušaji pomirenja te dvije najveće palestinske frakcije nisu urodili plodom.Hamas, os

novan krajem 1987. godine, na početku prvog palestinskog ustanka, intifade, protiv izraelske okupacije, vlada Gazom od 15. juna 2007, nakon nesporazuma o parlamentarnim izborima na kojima je pobijedio. Od tada je zajedno sa drugim palestinskim ekstremističkim organizacijima tri puta ratovao protiv Izraela.

Izraelska blokada nanijela je veliku štetu palestinskoj ekonomiji, dok su zbog blokade Egipta granični prelazi s tom zemljom uglavnom bili zatvoreni posljednjih godina.

Egipat je takođe uništio većinu tunela koji su služili za krijumčarenje u pojas.Zbog odluke užeg sastava izraelske vlade u nedjelju da smanji snabdijevanje strujom Gaze, a na zahtjev Abasove Palestinske uprave, koja neće više da je plaća, humanitarne organizacije upozoravaju da struje sada neće biti više od tri sata dnevno na toj teritoriji, dok Hamas govori o mogućem ratu s Izraelom, navode izraelski mediji.

Palestinski aktivisti za ljudska prava ukazuju da su stanovnici Gaze ti koji plaćaju cijenu rivalstva, imajući u vidu da je skoro pola st

anovništva nezaposleno i da ih je više od tri četvrtine zavisno od humanitarne pomoći.Pritisak Abasa na Hamas uključuje i smanjenje plata za zaposlene u Palestinskoj upravi na toj gusto naseljenoj teritoriji uz obalu Sredozemnog mora.

Ranije je Katar redovno obezbjeđivao finansijsku pomoć, ali sada je suočen s diplomatskom krizom jer su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i druge zemlje prekinule odnose, optuživši Dohu da podržava ekstremističke grupe i ta pomoć mogla bi prestati.

Novi politički program, koji je Hamas nedavno usvojio u nadi da će udovoljiti Zapadu i arapskim zemljama, samo je podvukao ideološku rigidnost organizacije, ocjenjuje agencija Asošiejted pres.Iako blažeg tona, taj program potvrđuje poziv na oružanu borbu i stvaranje islamske države u istorijskoj Palestini, uključujući teritoriju današnjeg Izraela.

Odnosi sa susjednim Egiptom pogoršali su se 2013. godine kada je tadašnjeg predsjednika Muhameda Morsija zbacio šef armija sadašnji predsjednik Abdel Fatah el Sisi.Odnosi s

a Sirijom pogoršali su se još za vrijeme Arapskog proljeća.Portparol Hamasa Salah Bardavil odbacuje sugestije da bi Hamas trebalo da se povuče, ali misli da se situacija u Gazi neće promijeniti dok god je 82-godišnji Abas na vlasti.

Palestinske organizacije za ljudska prava upozoravaju da i vlada na Zapadnoj obali i ona u pojasu Gaze maltretiraju zatvorenike i obje nadgledaju društvene mreže i civilno društvo da utišaju svako neslaganje.

U posljednjoj deceniji Hamas je pogubio 28 ljudi od kojih je većina bila optužena za saradnju s Izraelom.

Tu organizaciju Izrael, SAD i EU smatraju terorističkom, a međunarodna zajednica, iako poziva na ukidanje izraelske blokade, insistira da hamasovci odbace nasilje.

Abed Mekdad, učitelj, zato je opisao za američku agenciju život u Gazi kao dugo čekanje, čekanje na struju, otvaranje graničnih prelaza, da se situacija popravi, dok se ništa ne sređuje.