Beta [ Objavio: O.Z. ]

RAZMJENA BORACA

Al-Kaida na dobitku zbog raspada ID-a

U septembru je tokom nekoliko noći oko 10.000 muškaraca, žena i djece napustilo područja pod kontrolom Islamske države (ID) i rizikujući da ih gađaju vladine snage prelazilo preko ravnice da bi stigli do provincije koju kontroliše grupa povezana sa al-Kaidom.

Za brojne džihadiste koji su se kretali sa civilima, dolazak u sirijsku provinciju Idlib je bio nalik povratku kući, prilika da se rat nastavi zajedno sa ekstremističkom grupom s kojom Islamska država dijeli veliki dio ideologije, ali koja je mnogo profitirala od posrtanja samozvanog kalifata.

Dok su se sirijska vojska uz podršku Rusije i koalicija koju predvode SAD fokusirale na protjerivanje Islamske države (ID) sa istoka Sirije, Oslobodilački komitet Levanta, pobunjenička koalicija povezana sa al-Kaidom, učvrstila je svoju kontrolu nad Idlibom i možda pokuša da se vrati strategiji Osame bin Ladena i napadne zapad.

Sirijski aktivisti koji imaju kontakte u Idlibu kažu da su članovi te koalicije garantovali za one borce ID koje su poznavali prije razlaza dvije grupe prije četiri godine i dozvolili im da im se pridruže. Ostali su poslati u zatvor.

Islamska država je izgubila gotovo sve teritorije koje je držala u Siriji i Iraku. Desetine hiljada njenih boraca je ubijeno u borbi ali se ne zna koliko ih je dezertiralo. A dok se organizacija raspada, javile su se i teološke podjele, pa tako jedna od frakcija za neuspjehe krivi lidera Abu Bakra al-Bagdadija.

"Al-Kaida će borce ID prihvatiti raširenih ruku jer je riječ o iskusnim borcima koji su dosta prošli", rekao je Favaz Gerges, profesor i autor knjige "ISIS: A History".

I Islamska država i Oslobodilački komitet Levanta su nastali iz iračkog ogranka al-Kaide, koji je nastao poslije američke invazije na Irak 2003, ali su se 2013. razišli po pitanjima ideologije i vođstva i međusobno se borili širom sjeverne Sirije. Ranije ovog mjeseca je Islamska država ponovo napala Komitet, što je protumačeno kao osveta poslije dezertiranja boraca.

Dok je Islamska država u velikim djelovima Sirije i Iraka stvorila pseudodržavu i 2014. proglasila islamski kalifat, ekstremisti iz al-Kaide su stupili u savez sa drugim sirijskim pobunjeničkim grupama i ostvarili podršku u narodu zahvaljujući pružanju pomoći i drugih usluga civilima. Oni su ostali usredsrijeđeni na rat protiv sirijske vojske iako su usput uništili i nekoliko manjih pobunjeničkih frakcija koje su imale podršku SAD.

Iako su prošle godine formalno prekinuli sve veze sa al-Kaidom i više puta mijenjali ime, ta grupa se i dalje smatra lojalnim ogrankom mreže koja je izvela napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. Bret Mekgurk, izaslanik SAD u međunarodnoj koaliciji protiv ID-a, rekao je da je Idlib najveće utočište al-Kaide od dana boravka Osame bin Ladena u Avganistanu.

Dva iračka obavještajna oficira su za Asošiejted pres rekla da je bin Ladenov nasljednik Ajman al-Zavahiri poslao izaslanika u Siriju da bi ubijedio borce ID-a da dezertiraju i priključe se njegovoj grupi. Oni su naveli da bi to mogao biti povod za poruku Abu Bakra al-Bagdadija od 28. septembra u kojoj svojim borcima naređuje da se "ne povlače, ne bježe, ne pregovaraju i ne predaju".

Iako al-Kaida može ponovo preuzeti plašt globalnog džihada, takođe se može naći u sve većoj opasnosti u svom uporištu na sjeveru Sirije jer se snage koje su se borile protiv ID-a polako preusmjeravaju na potencijalnu novu metu.

"Medeni mjesec al-Kaide, u kom je Islamska država na sebe privukla najveći dio antiterorističkog fokusa dok su ogranci al-Kaide jačali, bliži se kraju. Sada se čini da Zavahiri želi da konsoliduje terorističku mrežu i vrati grupu u status koji je nekada imala, kao prethodnica globalnog pokreta", navodi se u analizi konsultantske kuće Sufan. Ta Zavahirijeva ambicija bi mogla organizaciju vratiti na nišan međunarodne koalicije.

Turska je prošle nedjelje pokrenula ograničenu vojnu operaciju u Idlibu sa ciljem uspostavljanja "sigurne zone", jedne od nekoliko područja ustanovljenih širom Sirije u skladu sa dogovorom Turske, Irana i Rusije. Turski vojnici se još nijesu sukobili sa al-Kaidom ali bi do toga moglo doći ako ona bude viđena kao regionalna ili međunarodna prijetnja.

U međuvremenu, snage sirijskog predsjednika Bašara el-Asada, poslije brojnih pobjeda nad Islamskom državom na istoku zemlje, mogle bi da se upute ka Idlibu, najvećem preostalom pobunjeničkom uporištu. Rusija, koja od 2015. sprovodi vazdušnu kampanju podrške Asadu, ranije ovog mjeseca je bombardovala skup al-Kaide u Idlibu i tvrdila da je ubila nekoliko njenih komandanata.

Koalicija pod vođstvom SAD je prethodnih godina nekoliko puta gađala ekstremiste al-Kaide. Cilj je bio ometanje tajne ćelije zvane grupa Horasan koja planira napade u inostranstvu. Ove godine je u američkom udaru ubijen drugi čovjek u hijerarhiji al-Kaide, nekadašnji bin Ladenov pomoćnik Abu al-Keir al-Masri.