Al Džazira [ Objavio: O.Z. ]

NOVA POLITIKA EU

Koja je cijena kažnjavanja "neposlušnih"?

Evropska unija (EU) je najavila da želi da uskrati finasijsku pomoć zemljama članicama istočne Evrope koje nisu spremne da poštuju pravila pravne države.

Istočnoevropske zemlje, konkretnije Poljska, Mađarska i Slovačka, Briselu u zadnje vrijeme zbog njihovih politika zadaju glavobolju. Opomene Evropske komisije ili presude Suda Evropske unije, kako navode njemački mediji, do sada nisu bile učinkovite.

Dok konzervativna vlada u Poljskoj pravi probleme na polju pravne države, Mađarska i Slovačka uporno odbijaju da prime izbjeglice.

Uskraćivanje finansijske pomoći zvuči dobro, jer bi se na taj način mogao uštediti novac, pogotovo nakon Bregzita zbog kojeg će po nekim procjenama u narednom budžetu EU, koji važi od 2021, faliti najmanje 12 milijardi eura godišnje, piše Al Džazira.

Ali, ideja ima rupe, jer, kako je saopštila Evropska komisija, uskraćivanje evropskog novca za te zemlje moglo bi ostaviti ekonomske i političke posljedice i na zapadnim zemljama, pogotovo na siromašnijim regijama u tim zemljama.

Koheziona politika EU bi, po mnogim, ovim korakom doživjela udarac, jer većina sredstava iz fondova ide direktno u gradove i regije.

Za siromašnije države i regije 50 milijardi eura

EU svake godine izdvaja trećinu svog budžeta, gotovo 50 milijardi eura, na siromašnije države i regije.

Glavni profiteri, kako prenose njemački mediji, sjede u istočnoj Evropi. Upravo zbog toga su Njemačka, Francuska i Italija zatražili da se isplata sredstava napravi zavisnim o državnopravnim standardima. Kako će to tehnički izgledati, nije jasno.

Politički analitičar i ekspert za jugoistočnu Evropu Martina Brusisa smatra da, na žalost, ne postoji bolje rješenje od finansijskog kažnjavanja neposlušnih zemalja, jer se članice EU koje krše principe vladavine prava na drugi način jako teško mogu sankcionirati.

"Evropska unija je u slučaju Poljske pokrenula tzv. državno-pravni postupak u kojem zemlje članice jednoglasno mogu odlučiti da li će drugoj zemlji članici zbog manjka na polju pravne države biti oduzeto pravo glasa. Ali Mađarska bi vjerovatno u Savjetu ministara blokirala to glasanje. Obrnuto bi vjerovatno i Poljska blokirala taj postupak u slučaju Mađarske. Evropska unija je društvo vrijednosti, koje je bazirano na principima demokratije, pravne države i međudržavne solidarnosti. Ako vlade pojedinih država te principe ne prihvataju i ograničavaju nezavisnost pravosuđa ili ne žele prihvatiti izbjeglice iz drugih zemalja članica, onda to mora ostaviti posljedice po EU", kaže Brusis za Al Džaziru.

Uskraćivanje finansijske pomoći, dodaje Brusis, može imati negativne posljedice za stanovništvo i upravo su zato neki akteri EU protiv povezivanja budžetske politike i vladavine prava/izbjegličke politike.

"Mislim da se takav vid ‘kažnjavanja’ može zastupati jer Evropska unija nije protektorat, nego društvo jednako rangiranih zemalja i građana. Pogođeni građani, kojima prijete finansijske sankcije zbog neke vlade, mogu glasati protiv nje. Vlade drugih zemalja su takođe odgovorne prema njihovim građanima kada su u pitanju korištenje prihoda od poreza i odbrana demokratije i pravne države u Evropskoj uniji", kaže Brusis.

Strah od "Polegzita"

Brusis tvrdi da članice EU takođe mogu povećati pritisak na Poljsku i Mađarsku tako što će, na primjer, dio njihovog doprinosa u budžet EU premjestiti u jedinstven budžet eurozone.

Ali, dodaje on, zapadane članice EU žele izbjeći ‘Polegzit’, što njihovu pregovaračku poziciju čini slabijom.

Uprkos navedenim rizicia, izvjesno je da će Evropska komisija uskoro predložiti mogućnost finansijskog kažnjavanja koje će zavisiti od poštovanja državnopravnih principa.