Objavio: F.R. [ Beta ]

AFP PIŠE

Migracije i EU - nove ideje i stari ćorsokaci

Evropska unija je još daleko od "evropskog rješenja" za pitanje migracija, ali na stolu ne nedostaje predloga, starih i novijih, kakav je i dalje nejasna ideja o "platformama za iskrcavanje" migranata prikupljenih na moru.

To je vjerovatno jedina tačka konsenzusa zemalja EU i već su preduzete mjere koje su smanjile masovno pristizanje na evropske obale posle vrhunca 2015, kao što je kontroverzni sporazum iz marta 2016. s Turskom ili podrška obalskoj straži Libije.

Većina je spremni da slijedi taj put, i da intenzivira diplomatski pritisak na zemlje Afrike radi suzbijanja broja migranata koji polaze put i prihvate pomoć za prihvatanje u njihovoj zemlji porijekla odbijenih ekonomskih migranata koji ne ispunjavaju uslove za dobijanje azila.

Evropljani su takođe izgleda spremni da nastave da jačaju Evropsku agencija za obezbjeđenje granice (nekadašnji FRONTEKS), te Evropska komisija predlaže da se napravi "prava granična policija" na spoljašnjim granicama EU, na kraju sa 10.000 službenika kojih je ove godine svega 1.300.

Ideju za formiranje "regionalnih platformi za iskrcavanje" migranata prikupljenih na moru, čak i izvan EU, često su pominjale neke države-članice, ali je od danas i na zvaničnom evropskom dnevnom redu. Taj predlog je uključen i u nacrt zaključaka samita EU u četvrtak i petak, 28-29. juna, u Briselu.

Princip je da se uvedu jasnija pravila da bi se izbjegle diplomatske borbe pred svako veće iskrcavanje migranata prikupljenih tokom akcija na moru, u šta bi se uključile i zemlje Sjeverne Afrike, a Tunis se pritom često pominje. Time se poručuje da ukrcavanje na brod u Africi ne garantuje dolazak u Evropu.

Ali ta ideja je još nejasna, naročito kada bi neki brod s migrantima trebalo poslati u neku "treću zemlju". Postoji i nejsnoća koliko bi sve to bilo u skladu s međunarodnim pravom.

Bez obzira na to da li se govori o "regionalnim platformama za iskrcavanje" ili o mogućim centrima za smještaj migranata u "tranzitnim zemljama", mnoge članice EU se zalažu za razvrstavanje migranata i odbijanje azilanata prije nego što pređu Sredozemno more. Neki govore o "vrućim tačkama" za te namjene, kako se već nazivaju centri u Italiji i Grčkoj.

"Sekundarno kretanje", to jest kretanje azilanata u EU bez inače obaveznog čekanja na odluku o svom predmetu u zemljama u koje su najpredošli, stvara jake tenzije među državama članicama.

Da toga ne bi bilo, njemački ministar unutrašnjih poslova je zaprijetio da će s granice vraćati migrante, ali se sumnja da to ne bi bilo nezakonito. Kancelarka Angela Merkel, protivnica za bilo kakvih jednostranih inicijativa, je za bilateralne ili trilateralne sporazume kako bi se brže rješavali slučajevi migranata.

U tekstu koji je Evropska Komisija pripremila za današnji mini-samit u Briselu, predloženo je "da se zahteva od tražilaca azila da se obavežu (zaprijećena je kazna) da ostanu u zemlji" koja obrađuje njihov zahtjev. Predloženo je i da se ograniči njihov "pristup socijalnoj pomoći" na samo tu zemlju.