Žabljak
Vedro
2.4 °C
Pljevlja
9
-0.8 °C
Herceg Novi
Vedro
13.2 °C
Nikšić
Vedro
3.8 °C
Cetinje
Vedro
1.4 °C
Bar
Vedro
15.5 °C
Podgorica
Vedro
9.2 °C
Ulcinj
Vedro
9.4 °C
Kolašin
Vedro
-2.4 °C

Svijet

Radio Slobodna Evropa [ Objavio: O.Z. ]

KRAJ PATNJE ILI... 21. 08. 2018. 07:57   >>  07:40 0

KRAJ PATNJE ILI...

Može li Grčka dalje nastaviti sama?

Prvi put nakon 2010. godine Grčka nastavlja bez programa pomoći uvedenog u jeku ekonomske krize koja je zahvatila ovu zemlju. Nakon godina rigorozne štednje, izlazak iz paketa pomoći uliva nadu, ali ne i sigurnost da je ova zemlja ostavila probleme sa dugovima iza sebe.

Svjetski mediji se pitaju šta Grčkoj treba nakon okončanja paketa pomoći i da li se patnje njenog naroda bliže kraju.

Grčka je izašla iz krize nakon striktne štednje

Agencija Frans Pres (AFP) navodi da je poslije višegodišnjih strogih mjera štednje Grčka izašla iz trećeg i posljednjeg paketa pomoći, mada zvaničnici upozoravaju da je pred zemljom i dalje “dug put”.

“Prvi put od početka 2010. godine Grčka može da stane na svoje noge, što je moguće zahvaljujući izvanrednim naporima grčkog naroda, dobrom saradnjom sa sadašnjom grčkom vladom i podrškom evropskih partnera putem zajmova i otpisa duga,” rekao je Mario Kenteno (Mario Centeno), predsjedavajući Evropskog mehanizma za stabilnost.

Agencija dodaje da Grčka vlada procjenjuje da su finansijske potrebe sada pokrivene do kraja 2022. godine, što otvara prostor za planiranje povratka na tržište kapitala.

“Premijer Grčke Alekis Cipras, od koga se očekuje da će u utorak na televiziji pozdraviti završetak pomoći, rekao je u junu nakon sporazuma ministara eurozone da bi se nakon okončanja programa spasavanja Grčka mogla fokusirati na “socijalnu državu”, ” objašnjava AFP.

Agencija, ujedno, navodi da poboljšani ekonomski indikatori još uvijek nijesu prevedeni u opipljiva poboljšanja u svakodnevnom životu Grka.

Profesor ekonomije Nikos Vettas smatra da je “neophodno” u narednim godinama ostvariti “veoma snažan rast”. U suprotnom, “domaćinstva koja su u vrlo slabom položaju zbog 10 godina kumulativne recesije i dalje će trpjeti”.

Okončanje paketa pomoći?

Na pitanje šta Grčkoj treba nakon okončanja paketa pomoći odgovore traži londonski Fajnenšel Tajms (Financial Times) koji navodi da okončanje finansijske pomoći ne znači kraj za obaveze Grčke prema međunarodnim povjeriocima.

Jedna od najznačajnijih je ta što, u zamjenu za glavni ugovor o otpisu duga u junu, zemlja mora da održi primarni suficit-mjeru budžetskog bilansa, koja isključuje plaćanje duga-od 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda godišnje do 2022, piše list i dodaje:

“Obje stranke, i ljevičarska Siriza koja vodi Vladu i desničarska partija Nova demokratija, slažu se o potrebi da se podstakne rast. One su govorile o potrebi da se “rebalansira” poreski sistem-propis koji bi smanjio pritisak na zarade građana sa srednjim prihodima za koje su MMF i drugi upozorili da su pod prevelikom pritiskom-kao i potencijalno snižavanje poreza za korporacije.”

FT kao sljedeći potez navodi popravljanje situacije sa bankama, i podsjeća da prema podacima Banke Grčke, nenaplativi krediti u bankarskom sistemu zemlje čine 48 posto ukupnih kredita-više od deset puta od evropskog prosjeka.

“S obzirom na stanje u bankama, preduzetnici kažu da zemlja mora učiniti sve što je u njenoj moći da privuče strane investicije. Vlada se slaže. Grčka je na 67. mjestu u posljednjoj godišnjoj procjeni Svjetske banke o “lakoći poslovanja” u različitim zemljama-od svih zemalja EU od Grčke je lošije pozicionirana jedino Malta.“

Neuspješan paket

Grčka je bila ogroman neuspjeh. To je priča o nekompetentnosti, dogmi, nepotrebnom odlaganju i interesima banaka koje se postavljaju ispred potreba ljudi. I to će biti dugoročne posljedice, smatra Gardijanov (The Guardian) Leri Eliot (Larry Eliot) koji dodaje:

“Problemi Grčke su pokrenuti kada je Atina rekla da je njen budžetski deficit u 2009. porastao na 13 odsto, a mnogo lošije nego što je ranije procijenjeno. Tržišta su se uplašila i Atina je bila prisiljena da traži međunarodnu pomoć. Prvobitni plan spasavanja iznosio je 110 milijardi eura finansijske pomoći u zamjenu za smanjenje deficita za 7,5 procentnih poena samo u 2010. godini.”

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo