Žabljak
Malo oblačno
12.0 °C
Pljevlja
Pretežno vedro
15.8 °C
Herceg Novi
Vedro
21.5 °C
Nikšić
Vedro
19.6 °C
Cetinje
Pretežno vedro
27.2 °C
Bar
Vedro
21.6 °C
Podgorica
Vedro
25.5 °C
Ulcinj
Vedro
20.3 °C
Kolašin
Vedro
12.2 °C

Svijet

[ Index.hr Objavila:P.B. ]

GARDIJAN PIŠE 11. 09. 2018. 09:59   >>  09:46 0

GARDIJAN PIŠE

Koja je razlika između migranata i izbjeglica?

Migranti, iseljenici, tražioci azila, izbjeglice, IRO - koja je razlika? Ovi termini često su pretrpani značenjima, odnosno koriste se pogrešno kako bi sugerisali određene motive ili priču koja se iza njih skriva, piše list Gardijan.

Prema Konvenciji UN o statusu izbjeglica iz 1951. godine, razlika između izbjeglica i tražilaca azila je jasna.

Tražilac azila napustio je svoju domovinu i traži zaštitu od progona, a izbjeglici je takva zaštita već pružena.

Izbjeglice imaju pravo na međunarodnu zaštitu, dok je traženje azila ljudsko pravo kojim se garantuje da svako može ući u drugu zemlju i zatražiti azil.

Interno raseljene osobe (IRO) su oni koji bježe unutar svoje domovine; izbjeglice koje nisu u mogućnosti ili ne žele da pređu granicu.

Kad je riječ o migrantima, definicije su dosta nejasne.

Neki smatraju da je migrant onaj koji je na putu u potrazi za boljim životom.
Ali, ako ta osoba bježi od nemaštine i gladovanja kako bi preživjela, da li je ona migrant ili izbjeglica?

Međunarodna organizacija za migracije zato definiše migranta kao bilo koju osobu koja se kreće prelazeći međunarodne granice ili boraveći unutar države nezavisno o svom legalnom statusu i o tome je li kretanje dobrovoljno ili ne, šta mu je uzrok i kolika je dužina boravka.

Iseljenik je slabo definisan pojam koji zapravo označava bilo koga ko živi van zemlje u kojoj se rodio.

U praksi je to, međutim, postala oznaka za migrante iz bogatih zemalja.

Koliko ih ima ukupno i po kategorijama?

Trenutno svjedočimo najvećim zabilježenim migracijama.

U 2017. godini oko 258 miliona ljudi, ili jedna od 30 osoba, živjeli su van države u kojoj su se rodili.

U 2000. godini bilo ih je 173 miliona, a prema projekcijama iz 2003., pretpostavljalo se da će do 2050. godine biti 230 miliona internacionalnih migranata.

Prema posljednjim projekcijama, do 2050. godine taj broj će biti skoro dvostruko veći, 405 miliona.

Ni ti podaci, međutim, nisu u potpunosti precizni.

Sredinom 2017. godine bilo je 25,9 miliona izbjeglica i tražilaca azila.

Registrovane izbjeglice predstavljaju tek dio ukupnog broja onih koji su bili prisiljeni da napuste svoje domove zbog različitih razloga, od rata do prirodnih katastrofa.

Ukupno, najmanje 66 miliona ljudi silom je izmješteno, a od toga je oko 40,3 miliona IRO-a.

Što se tiče iseljenika, procjene se prilično razlikuju.

Stejt Dipartment procjenjuje da oko 9 miliona građana SAD živi van domovine, a u Britaniji ih je oko 5 miliona.

I konačno, oko deset miliona ljudi je bez domovine, odnosno bez ikakvog oblika državljanstva.

Koje države primaju najviše migranata, a iz kojih zemalja odlazi najviše ljudi?

Prema podacima IOM-a, SAD, Njemačka, Rusija, Saudijska Arabija i Velika Britanija zemlje su sa najviše migranata u 2015. godini.

U SAD je oko 46 miliona ljudi koji su rođeni van države, a u Njemačkoj oko 12 miliona.

Indija, Meksiko, Rusija, Kina i Bangladeš su zemlje odakle odlazi najviše ljudi.

Skoro polovina međunarodnih migranata dolazi iz Azije, iako je još uvijek za ljude iz Azije i Afrike uobičajenije da se sele unutar svojih kontinenata.

Koje zemlje imaju najviše izbjeglica i gdje oni odlaze?

Gledajući istorijski, SAD su primile više izbjeglica nego sve druge zemlje zajedno, iako se posljednjih godina taj broj smanjuje.

U 2016. godini SAD su primile 85 000 izbjeglica.

Te godine tadašnji predsjednik Barak Obama obavezao se da će primiti 110 000 izbjeglica u 2017. godini, 57 odsto više nego 2015.

Ali, novi predsjednik Donald Tramp je smanjio taj broj na 45 000.

Prema podacima Međunarodnog komiteta za izbjeglice, SAD će ih ove godine primiti tek 21 292.

Suprotno tome, neke od najsiromašnijih i najnestabilnijih zemalja kao što su Jordan, Liban, Pakistan i Uganda sada su dugoročna utočišta za najveći broj izbjeglica.

Prema podacima UNHCR-a, Turska je trenutno vodeći domaćin u prihvatanju izbjeglica, gdje ih je 3,5 miliona.

Slijede Uganda i Pakistan koje imaju 1,4 miliona.

Ukupno 57 odsto izbjeglica dolazi iz samo tri zemlje: Sirije (6,3 miliona), Avganistana (2,4 miliona) i Južnog Sudana (2,3 miliona).

Istovremeno, Kolumbija je domaćin najvećem broju IRO-a - u 2017. godini bilo ih je 7,6 miliona.

Brojne izbjeglice, međutim, ne ulaze u zvaničnu statistiku.

Na primjer, podaci obično ne uključuju palestinske izbjeglice jer oni ne spadaju u klasifikaciju Ujedinjenih nacija.

Kad je donesena konvencija 1951. godine za njih je napravljen poseban dogovor kako bi se izbjeglo ono što se upravo dogodilo: trajno prihvatanje njihove izmještenosti.

Broj palestinskih izbjeglica varira zavisno od izvora, ali se pretpostavlja da ih ima između 5,3 i 6,5 miliona, otprilike svaka treća izbjeglica je iz Palestine.

SAD su prošlog mjeseca objavile da ukidaju finansiranje glavnog programa za palestinske izbjeglice.

Koliko dugo ljudi ostaju izbjeglice i IRO?

Ne samo da se broj izbjeglica i migranata potcjenjuje već se to radi i sa vremenom koje ti ljudi provedu raseljeni, odnosno u tzv. privremenim situacijama.

Palestinske izbjeglice koje su bile prisiljene da napuste svoje domove 1948. godine još žive u kampovima u Siriji, kao i eritrejske i etiopijske izbjeglice koje od sredine šezdesetih žive u kampovima u Sudanu i avganistanske izbjeglice koje su u pakistanskim kampovima od sovjetske invazije 1979. godine.

Osim toga, mnoge zemlje iz kojih je veliki broj ljudi prisiljen da napusti teritoriju zbog rata, kao što su Sirija, Južni Sudan, Irak i Jemen, ujedno su i same domaćini velikom broju interno raseljenih osoba.

Kakav je politički odgovor na njihovu situaciju?

Migracije su politički neprihvatljivije nego ikada od kraja Drugog svjetskog rata.

Antiimigracijski odgovori vlada širom Evrope, Amerike i Australije poslali su jasne znakove državama na granicama da mogu izgraditi zidove i otjerati one koji traže bezbjednost.

Osim toga, postoji dodatna komplikacija koja se tiče onih koji bježe od prirodnih katastrofa kao što su poplave ili suša.

Konvencija iz 1951. godine ove ljude ne smatra izbjeglicama, no kako je Bil Frelik iz organizacije "Human Right Watch" rekao: "Ako je nečiji život u opasnosti, zaista ne bi trebalo biti važno je li to zbog oružja, poplave ili zemljotresa."

Postoji li zemlja koja se pozitivno ističe u ovom vrtlogu zbivanja? Nažalost, stručnjaci kažu da ne.

"Ne znam ni za jednu zemlju koju bih mogao izdvojiti kao primjer i reći: 'Oni to dobro rade.' Može se reći da su neki aspekti bolji u jednoj nego u drugoj zemlji. Velika Britanija se vjerovatno može smatrati boljom u odnosu na ostale. Ali, naš odgovor na tražioce azila nije u potpunosti dobar i uopšte se vremenom srozava", rekao je Frelik.

Kada krijumčarenje stupa na scenu?

Neprijateljski stav prema migracijama rezultirao je dramatičnim smanjenjem legalnih puteva u posljednjih dvadeset godina što je dovelo do porasta krijumčarenja ljudi.

Sada se pretpostavlja da je to posao vrijedan 150 milijardi dolara godišnje.

Najviše se ljudi krijumčari na području od juga prema sjeveru Amerike (pretpostavlja se da godišnje u SAD uđe oko 3 miliona ilegalnih migranata), od Afrike i Bliskog istoka do Evrope i od južne Azije do Evrope.

Smrtni slučajevi uobičajeni su u ovom poslu.

Prema podacima IOM-a, skoro 30 000 ljudi umrlo je tokom puta u posljednjih pet godina, a najviše je slučajeva zabilježeno na Mediteranu, u sjevernoj Africi i Centralnoj Americi.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo